Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Nekad surovi dom ljudi
Izgubljeni svijet: Teško je povjerovati da se ovako nekad živjelo na Kornatima
Stare, izblijedjele fotografije Kornata ne prikazuju samo kamen, more i surovu ljepotu – one svjedoče o životu koji je nekad pulsirao na ovim danas tihim otocima. Prije nego što su postali Nacionalni park i simbol netaknute prirode, Kornati su bili dom težaka, ribara i pastira. Njihove priče, uklesane u suhozide i sačuvane na crno-bijelim snimkama, danas su dragocjen podsjetnik na vrijeme kada je čovjek živio u skladu s otokom, a ne samo dolazio kao gost.
Kornatsko otočje, proglašeno Nacionalnim parkom, obuhvaća gotovo 90 otoka, otočića i hridi, čineći najrazvedeniji arhipelag na Mediteranu. No, puno prije nego što su Kornati postali zaštićeni prirodni dragulj, bili su mjesto napornog rada, skromnog života i snažne povezanosti čovjeka s prirodom.
Najstariji tragovi ljudske prisutnosti na Kornatima sežu još u ilirsko i rimsko doba, o čemu svjedoče ostaci gradina, rimskih vila i kamenih pristaništa. Ipak, pravi život kakav prikazuju stare fotografije počinje se intenzivnije razvijati od 17. stoljeća, kada Kornate naseljavaju stanovnici Murtera. Oni su otoke koristili za ispašu ovaca, uzgoj maslina i ribolov.
Fotografije iz prve polovice 20. stoljeća prikazuju muškarce ispucalih ruku kako grade vrše i suhozide – kamene zidove koji su služili za razgraničenje parcela i zaštitu od vjetra. Ti suhozidi, koji se danas protežu u desecima kilometara, postali su jedan od najupečatljivijih simbola Kornata. Građeni bez vezivnog materijala, samo vještinom i strpljenjem, predstavljaju trajni dokaz ljudske upornosti.
Život na otocima bio je težak i izoliran. Vode nije bilo, pa su se koristile gusterne za skupljanje kišnice. Hrana je bila skromna, a svaki odlazak na kopno bio je dug i neizvjestan. Fotografije prikazuju žene kako nose teret na leđima, djecu bosonogu na kamenjaru i ribare koji su s malim drvenim brodovima odlazili na otvoreno more.
Posebno mjesto u životu Kornata imala je ovca. Gotovo svaka obitelj imala je svoje stado, a ovčarstvo je bilo temelj opstanka. Ovce su davale mlijeko, sir i meso, a njihova prisutnost oblikovala je i sam krajolik, održavajući ga otvorenim i bez guste vegetacije.
Unatoč surovim uvjetima, na Kornatima su postojale i kuće, konobe i polja. Ljudi su ovdje provodili mjesece, ponekad i cijele godine. Fotografije iz tog vremena prikazuju jednostavne kamene kuće, ali s pogledom koji oduzima dah.
Proglašenjem Nacionalnog parka, Kornati su dobili zaštitu, ali i novu ulogu. Tradicionalni način života postupno je nestajao, a zamijenio ga je dolazak posjetitelja, istraživača i zaljubljenika u prirodu. Danas na otocima više nema stalnih stanovnika, ali tragovi njihova života ostali su posvuda – u suhozidima, maslinicima i starim kućama.
Stare fotografije Kornata podsjećaju da ovaj krajolik nije samo prirodno čudo, već i kulturni spomenik. One svjedoče o ljudima koji su, unatoč oskudici i izolaciji, uspjeli stvoriti život na kamenu. Upravo ta tiha povijest, skrivena iza današnje tišine Nacionalnog parka, daje Kornatima njihovu pravu, duboku vrijednost.
Pogledajte galeriju fotografija u nastavku:
