Jedini dan bez mise: Zašto su na Veliki petak oltari prazni i crkve u tišini

Veliki petak središnji je dan Vazmenog trodnevlja, koje uz njega čine još Veliki četvrtak i Velika subota.

U tom razdoblju vjernici se prisjećaju posljednjih trenutaka života Isusa Krista, a upravo se Veliki petak smatra najtužnijim danom u liturgijskoj godini.

Ono što ovaj dan čini jedinstvenim jest činjenica da Katolička crkva tada ne slavi svetu misu.

Umjesto uobičajenog bogoslužja, crkve su ogoljene – bez križa, svijeća, cvijeća i oltarnika – dok zvona ne zvone, čime se dodatno naglašava ozračje tišine, sabranosti i žalosti.

Vjernici se tijekom dana okupljaju na pobožnostima, među kojima posebno mjesto zauzima križni put, prisjećanje na Kristovu muku kroz 14 postaja. Središnji obredi održavaju se u poslijepodnevnim satima, najčešće u 15 sati, u vrijeme kada je, prema evanđeljima, Isus umro na križu. Tada se čita Muka Gospodnja, slijedi klanjanje križu te sveta pričest.

Veliki petak ujedno je i dan strogog posta i nemrsa. To znači da se vjernici odriču mesa, a dopušten je samo jedan puni obrok dnevno, uz dva manja.

Iako se tradicija razlikuje od kraja do kraja, u kontinentalnim dijelovima Hrvatske na stolovima su češće jednostavna jela poput graha, kompota ili štrudli, dok se u priobalju i Dalmaciji priprema riba i plodovi mora, piše Tportal.

Uz prehrambena pravila, Veliki petak prate i brojni običaji koji naglašavaju mir i tišinu. Izbjegavaju se teški fizički radovi, osobito oni povezani sa zemljom, a stara predaja upozorava i na izbjegavanje radnji koje uključuju udaranje, poput zabijanja čavala, kao simboličan znak poštovanja prema Kristovoj patnji.

Upravo kroz tu jednostavnost, tišinu i odricanje, Veliki petak ostaje jedinstven dan u godini – dan kada simbolika i vjera dolaze do izražaja snažnije nego ikad.