Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Burna povijest grada
Kamena kronika Šibenika: Priča koju stoljećima čuva znamenita Kneževa palača
Smještena uz samu katedralu sv. Jakova, Kneževa palača jedan je od najvrjednijih povijesnih spomenika Šibenika i nezaobilazna postaja za sve koji žele upoznati bogatu prošlost grada. Nekadašnje sjedište mletačke vlasti danas je dom Muzeja grada Šibenika te mjesto koje čuva brojne priče o političkom, gospodarskom i kulturnom životu grada kroz više od sedam stoljeća.
Palača se nalazi istočno od katedrale, a od nekadašnjeg velikog kompleksa sačuvana su južno i zapadno krilo, koja zajedno tvore tlocrt u obliku slova L. U njihovom spoju uzdiže se četvrtasta kula, dok se između krila nalazi atrij koji je nekad bio središnji prostor palače.
Najstariji dijelovi Kneževe palače potječu još iz 13. stoljeća. Ime je dobila po gradskom knezu i kapetanu, najvišem predstavniku mletačke vlasti u šibenskoj komuni, koji je upravo ovdje imao svoju rezidenciju. Tijekom stoljeća palača je više puta obnavljana, dograđivana i prilagođavana novim potrebama, pa se njezin izgled postupno mijenjao.
Južno krilo nekad je bilo sastavni dio gradskih obrambenih bedema. U njemu se nalazi kasnoromanički portal iz 13. stoljeća, najstariji sačuvani arhitektonski element palače. U bedeme su uklopljena i srednjovjekovna gradska vrata Porta del Palazzo, ukrašena grbom sa sv. Mihovilom, zaštitnikom Šibenika. U neposrednoj blizini nalaze se i renesansna gradska vrata Porta Nuova iz 16. stoljeća.
Zapadno krilo okrenuto je prema katedrali, a dio tog prostora srušen je tijekom 15. stoljeća kako bi se omogućila gradnja sakralnog bisera po kojem je Šibenik danas poznat. U tom dijelu nalazili su se kneževi uredi, staja te prostorije za upravne i sudske poslove.
Kneževa palača bila je pravo administrativno srce srednjovjekovnog Šibenika. U njezinim prostorijama djelovali su gradska uprava, sud, carinarnica za sol, skladišta i trgovine. U podrumima kule nalazile su se tamnice, a na njihovim zidovima i danas su vidljivi tragovi i crteži nekadašnjih zatvorenika. U južnom krilu zasjedalo je šibensko Veliko vijeće, dok je nakon prestanka komunalnih funkcija ondje djelovalo i gradsko kazalište.
Tijekom 18. stoljeća palača je postupno propadala. Zbog lošeg stanja prestala je biti službena rezidencija šibenskih knezova, a nakon pada Mletačke Republike 1797. godine izgubila je i svoju izvornu funkciju. Propadanje se nastavilo kroz 19. i 20. stoljeće, a dodatna oštećenja pretrpjela je tijekom bombardiranja u Drugom svjetskom ratu.
Nakon rata dio prostora dodijeljen je muzeju, a opsežnim obnovama tijekom 1970-ih i početkom 21. stoljeća Kneževa palača dobila je današnji izgled. Danas u njezinim prostorima posjetitelji mogu razgledati vrijedne muzejske zbirke koje svjedoče o bogatoj povijesti Šibenika, od srednjeg vijeka do suvremenog doba.
Spoj renesansne arhitekture, povijesnih događaja i muzejske djelatnosti čini Kneževu palaču jednim od najvažnijih kulturnih simbola grada, mjestom gdje prošlost Šibenika i dalje živi među kamenim zidovima starim više od sedam stoljeća.
Pogledajte galeriju fotografija u nastavku.
