Kamene kugle iz šibenskog zaleđa: Misterij iz privatnih dvorišta i nepoznatih lokacija

Iako njihov izgled doista priziva takve asocijacije, sve dostupne informacije upućuju na to da je riječ o prirodnom geološkom fenomenu kakav je najdetaljnije istražen, ne u Šibeniku, nego u okolici Vrgorca, gdje su znanstvenici napokon pronašli rješenje zagonetke kamenih kugli u Dalmaciji.

Kugle iz šibenskog kraja, najpoznatije one iz Stublja kod Bilica, već neko vrijeme privlače pozornost javnosti. Smještene u privatnim dvorištima, ove pravilno zaobljene kamene mase promjera od četrdesetak do pedesetak centimetara nikada nisu prošle sustavnu arheološku ni geološku analizu.

Njihovo porijeklo stoga ostaje djelomično nepoznato, a činjenica da se nalaze izvan zaštićenih lokaliteta dodatno otežava bilo kakvo znanstveno vrednovanje. Ipak, jedan detalj koji se ponavlja u lokalnim svjedočanstvima otvara vrlo jasnu sumnju: mnogi mještani uvjereni su da kugle nisu pronađene na svom trenutačnom mjestu nego da su donesene tijekom radova na izgradnji autoceste A1, točnije s gradilišta Dalmatine.

Upravo je Dalmatina mjesto gdje je misterij kamenih kugli dobio prvo ozbiljno znanstveno objašnjenje. Kod Vrgorca, prilikom iskopa za tunel Šubir, radnici su naišli na stotine sličnih kugli, a stručni tim geologa s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu proveo je detaljne analize koje su uključivale mikroskopska ispitivanja, određenije starosti i petrografsku obradu.

Pokazalo se da su te kugle prirodne sferoidne konkrecije stare oko sto milijuna godina, nastale u gornjoj krednoj epohi, u vrijeme kada je današnji dalmatinski krš bio morsko dno. Kemijskim taloženjem minerala u međusobno zbijenim sedimentima nastale su pravilne kuglaste strukture koje su milijunima godina ostale zarobljene u slojevima stijena sve dok ih građevinski radovi nisu ponovno iznijeli na površinu.

Ovi rezultati predstavljeni su i u Šibeniku, na Kongresu geologa i arheologa, upravo kako bi se razjasnila priroda ovih tvorevina. Nakon toga, vrgoračke kugle proglašene su zaštićenim prirodnim fenomenom, a njihova znanstvena dokumentacija postala je referentna točka za sve slične nalaze u regiji. Ta dokumentacija, međutim, vodi prema očitom zaključku: ako šibenske kugle doista potječu s gradilišta Dalmatine, vrlo je izgledno da su iste vrste kao one vrgoračke, odnosno prirodne konkrecije koje samo izgledom podsjećaju na ljudsku izradu.

Za sada ne postoji objavljen stručni rad koji bi se bavio isključivo kamenim kuglama iz šibenskog kraja, što ostavlja prostor za nagađanja i poneke senzacionalističke interpretacije. No usporedba sa znanstveno obrađenim vrgoračkim kuglama pokazuje da jedan jedini detalj može riješiti misterij: potrebno je uzeti uzorke, analizirati njihov sastav i usporediti ih s već poznatim nalazištima. Time bi se šibenske kugle mogle napokon uvrstiti u prirodnu geološku baštinu Hrvatske, a taj bi se lokalni fenomen izdigao iznad razine folklorne priče.

Do tada, kamene kugle kraj Šibenika ostat će zanimljiva kombinacija prirodnog čuda i lokalne mitologije, podsjetnik na to da geološka prošlost Dalmacije još uvijek krije oblike koji se čine nestvarnima, premda su nastali djelovanjem sasvim prirodnih sila, davno prije nego što je prvi čovjek kročio na ovaj prostor.