Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Kameni raj
Kornatska priča o stoljetnom opstanku: Ovce, masline i suhozidi
Kornatski krajolik kakav danas poznajemo nije nastao slučajno, stoljećima su ga oblikovali ovčarstvo i maslinarstvo, dvije ključne djelatnosti koje su hranile generacije i stvorile prepoznatljiv kamenjarski pejzaž.
Jedan od glavnih razloga zbog kojih je dio kornatskog otočja proglašen nacionalnim parkom upravo je njegov antropogeni krajobraz – kamenjarski pašnjaci nastali dugotrajnim ljudskim djelovanjem, ponajprije kroz ovčarstvo. Redovitim paljenjem terena stvarali su se uvjeti za ispašu, a upravo su stada ovaca i koza stoljećima bila temelj života na Kornatima.
Povijest organiziranog života na ovom surovom arhipelagu seže u 17. stoljeće, kada su Murterini i Betinjani, u potrazi za prostorom i egzistencijom, počeli dolaziti na Kornate kao pastiri. U početku su čuvali stoku zadarske vlastele, no s vremenom su otkupljivali posjede i postali vlasnici većine otoka. Upravo su oni oblikovali krajolik kakav danas poznajemo – suhozide, pašnjake i skromne gospodarske objekte.
Sve do kraja 19. stoljeća ovčarstvo je bilo dominantna djelatnost, a kamenjarski pašnjaci prekrivali su najveći dio površine. Vinogradi i maslinici bili su tek u začecima, no situacija se mijenja krajem 19. stoljeća. Nakon propasti vinove loze zbog filoksere, stanovništvo se okreće maslinarstvu koje postupno preuzima važnu ulogu.
Masline su se sadile na krčenim pašnjacima, a pogodovalo im je i tržište te činjenica da zahtijevaju manje intenzivan rad.
Tako Kornati postupno dobivaju novu gospodarsku okosnicu, dok ovčarstvo ostaje ključan čimbenik očuvanja krajolika.
Danas na području Nacionalnog parka Kornati raste oko 18 tisuća stabala maslina, dok se na pašnjacima uzgaja oko dvije tisuće ovaca. Iako su mnogi maslinici zapušteni, a stočarstvo u opadanju zbog okretanja turizmu, upravo ove dvije djelatnosti i dalje čuvaju identitet Kornata.
Stručnjaci upozoravaju kako bez ovčarstva nema ni očuvanja vrijednih kamenjarskih staništa, koja su danas dio ekološke mreže NATURA 2000. Zato se kroz različite inicijative, poput manifestacije „Dani kornatske janjetine“, nastoji potaknuti lokalno stanovništvo na očuvanje tradicije.
Kornati su tako više od prirodnog fenomena – oni su rezultat suživota čovjeka i prirode, gdje ovce i masline i dalje pričaju priču o opstanku na kamenu.
