Oglas
  1. Naslovnica
  2. Kultura
  3. Baština

Jeste li znali?

Malo poznato prirodno čudo šibenskog kraja: Skriveno podzemno jezero koje prati plimu i oseku

Etrusko25 CC-BY-SA-3.0
Malo poznato prirodno čudo šibenskog kraja: Skriveno podzemno jezero koje prati plimu i oseku

Uz cestu između Šibenika i Zatona, na padinama brda Orljak, nalazi se jedan od manje poznatih prirodnih fenomena šibenskog kraja. Riječ je o Jami pod Orljakom, podzemnom sustavu dugom 90 metara, u čijoj se unutrašnjosti skriva jezero povezano s morem. Posebnost ovog mjesta nije samo neobična kombinacija slatke i slane vode, nego i životinjski svijet prilagođen životu u potpunom mraku.

Oglas

Jama se nalazi na sjevernim padinama Orljaka, nasuprot južnom ulazu u Kanal svetog Josipa, dvadesetak metara iznad razine Krke. Njezin ulaz izvana ne otkriva mnogo, no pod zemljom se prostire razgranati sustav kanala koji se spuštaju do vode.

Prema podacima Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije, jama je duga 90 metara, a do površine podzemnog jezera spušta se približno 23 metra.

Podzemno jezero povezano s morem

Jama pod Orljakom pripada takozvanim anhijalinim speleološkim objektima. Riječ je o špiljama i jamama koje nemaju otvorenu površinsku vezu s morem, ali su s njim povezane podzemnim pukotinama i kanalima.

Zbog toga se u njima mogu pronaći različiti slojevi vode, od gotovo slatke pri površini do znatno slanije u dubini. Takvi uvjeti stvaraju neobična i osjetljiva staništa, često nastanjena vrstama koje su se prilagodile životu bez Sunčeve svjetlosti.

Da Jama pod Orljakom doista komunicira s morem, pokazala su i znanstvena istraživanja.

Skupina istraživača s Instituta Ruđer Bošković i Hrvatskog biospeleološkog društva proučavala je promjene temperature i razine vode u jami te ih uspoređivala s promjenama u estuariju Krke.

Oglas

Rezultati, objavljeni 2012. godine u znanstvenom časopisu Natura Croatica, pokazali su da razina vode u jami prati plimu i oseku gotovo istim ritmom kao i more izvan nje.

Tijekom mjerenja zabilježene su oscilacije razine vode od približno 84 centimetra, a promjene u jami kasnile su za promjenama u estuariju manje od 15 minuta.

Istodobno je utvrđeno da temperatura vode unutar jame znatno manje oscilira nego u vanjskom vodenom sustavu. Takvi podaci znanstvenicima pomažu razumjeti kako voda cirkulira kroz podzemne pukotine i kakve uvjete stvara za organizme koji ondje žive.

Oglas

U potpunom mraku žive i endemske vrste

Jedna od najzanimljivijih posebnosti Jame pod Orljakom njezina je fauna.

U podzemnim vodama zabilježen je rakušac Niphargus salonitanus, endemska vrsta Dinarida prilagođena životu u podzemlju, kao i špiljski rakovi iz roda Troglocaris.

To su organizmi koji mogu živjeti u vodenim staništima bez dnevne svjetlosti, oslanjajući se na osjetila i prilagodbe razvijene tijekom evolucije.

Oglas

Znanstvenici su u jami pronašli i mnogočetinaša Ficopomatus enigmaticus, invazivnu vrstu koja gradi vapnenačke cjevčice pričvršćene za čvrstu podlogu.

Njezin pronalazak potaknuo je dodatna istraživanja jer se otvorilo pitanje kako je dospjela u podzemno stanište i kakvi su uvjeti omogućili njezino naseljavanje.

Istraživači su zaključili da je jama dobro povezana s estuarijem Krke, ali i da u pojedinim dijelovima podzemnog sustava izmjena vode može biti ograničena. Upravo to utječe na količinu kisika, dostupnost hrane i mogućnost opstanka pojedinih vrsta.

Dio zaštićene prirodne baštine Krke

Jama pod Orljakom nije nepoznata znanstvenicima. Javna ustanova Priroda uključila ju je 2009. godine u istraživanje speleoloških objekata na području Šibensko-kninske županije, tijekom kojeg su evidentirani položaji i prikupljana stručna dokumentacija za 30 podzemnih lokaliteta.

Danas je obuhvaćena područjem ekološke mreže Natura 2000 Ušće Krke te prepoznata kao vrijedno stanište preplavljenih ili djelomično preplavljenih morskih špilja.

U Planu upravljanja područjem ekološke mreže Ušće Krke, donesenom za razdoblje od 2023. do 2032. godine, svrstana je među speleološke lokalitete stroge zaštite, u kojima je pristup ograničen na stručna istraživanja, praćenje stanja i nadzor.

Takva zaštita ima svoje razloge. Podzemni ekosustavi iznimno su osjetljivi na onečišćenje, promjene u protoku vode i ljudsko uznemiravanje, a pojedini organizmi koji ih nastanjuju ne mogu opstati izvan vrlo specifičnih uvjeta.

Iako se o špiljama i jamama šibenskog kraja najčešće govori u kontekstu poznatijih lokaliteta Nacionalnog parka Krka, Jama pod Orljakom pokazuje koliko se prirodnih vrijednosti skriva i izvan uobičajenih izletničkih ruta.

Naizgled obična krška padina uz cestu prema Zatonu tako skriva podzemni vodeni svijet čija razina raste i pada zajedno s morem, dok u njegovoj tami žive organizmi koje većina ljudi nikada neće vidjeti.

Oglas
Najnovije vijesti
1
2
3
4
5
6
Oglas
Oglas
Oglas
/ IZ KATEGORIJE