Dovoljno je starijem Šibenčaninu spomenuti TEF, TLM, Reviju, Poliplast, Šibenku, Izgradnju ili Slobodnu plovidbu i gotovo će uz svako od tih imena imati neku priču. Netko je ondje proveo cijeli radni vijek, nekome su radili roditelji, a netko se sjeća tvorničkih autobusa, Šibenkinih samoposluga, kruha iz lokalne proizvodnje ili putovanja dogovorenog u Jadrantoursu.
Šibenik je prije nekoliko desetljeća imao gospodarsku strukturu koja se teško može usporediti s današnjom. Velika industrija bila je jedan od temelja razvoja grada, ali uz nju su postojali snažni lokalni sustavi u trgovini, građevinarstvu, turizmu, brodarstvu i prehrambenoj proizvodnji.
TEF – tvornica koja je postala simbol industrijskog Šibenika
Priču o industrijskom Šibeniku gotovo je nemoguće započeti drugdje nego u Crnici. Korijeni kasnijeg TEF-a, Tvornice elektroda i ferolegura, sežu na sam početak 20. stoljeća. Proizvodnja u tadašnjoj tvornici karbida i cijanamida počela je 1903. godine, a tijekom desetljeća mijenjali su se nazivi, države, vlasnici i proizvodni programi.
Jedno je, međutim, ostajalo isto, tvornica je generacijama bila jedno od najprepoznatljivijih šibenskih radnih mjesta, a njezini pogoni i dimnjaci sastavni dio vizure grada.
Početkom devedesetih proizvodnja je ugašena. Nestajali su pogoni i dimnjaci, a golemi prostor nekadašnjeg TEF-a uz more s vremenom je postao jedna od najvrjednijih razvojnih lokacija današnjeg Šibenika.
TLM je bio gotovo grad u gradu
Još je veći broj Šibenčana bio vezan uz Tvornicu lakih metala. TLM je osnovan 1952. godine, a veliki industrijski kompleks u Ražinama postao je jedan od najvažnijih gospodarskih pogona ne samo Šibenika nego i cijele Dalmacije.
U najboljim godinama TLM je zapošljavao tisuće ljudi. Njegov razvoj nije značio samo nova radna mjesta. Industrijalizacija je utjecala na širenje Šibenika, stanogradnju, razvoj novih kvartova, infrastrukture i cjelokupnog društvenog života.
Domovinski rat, prestanak rada elektrolize, a potom dugogodišnje poslovne i vlasničke promjene označili su kraj TLM-a kakvog su poznavale generacije Šibenčana. Ipak, proizvodnja aluminijskih proizvoda u Ražinama nije potpuno nestala te je nastavljena kroz Impol-TLM.
Zato TLM nije sasvim precizno jednostavno staviti među tvrtke kojih više nema. Nestao je golemi sustav kakav se pamti iz njegovih najboljih vremena, ali dio industrijske tradicije na istoj lokaciji živi i danas.
Revija, Poliplast i Drvoprerađivač
Industrijski Šibenik bio je mnogo raznovrsniji nego što se danas možda čini. Revija je bila jedno od poznatih imena tekstilne i konfekcijske proizvodnje te značajan poslodavac, posebno za šibenske žene.
Tu je bio i Poliplast, tvornica za preradu plastike, još jedan pogon koji je desetljećima bio dio šibenskog industrijskog mozaika.
Među tadašnjim poduzećima nalazio se i Drvoprerađivač, vezan uz drvnu industriju. Dio njegovih pogona svojedobno se nalazio na prostoru na kojem je kasnije izgrađen kompleks Robne kuće Šibenka.
Kada se samo te tvrtke stave jedna uz drugu – aluminij, ferolegure, tekstil, plastika i drvo – postaje jasnije koliko je proizvodnja nekada bila prisutna u svakodnevnom životu grada.
Izgradnja – veliko ime šibenskog građevinarstva
Velika poduzeća Šibenik nije imao samo u industriji. Važno mjesto zauzimala je i Izgradnja, nekadašnje veliko šibensko građevinsko poduzeće.
U desetljećima intenzivnog širenja grada, kada su nastajale nove stambene četvrti, poslovni objekti i infrastruktura, građevinarstvo je zapošljavalo velik broj ljudi, a Izgradnja je bila jedno od prepoznatljivih lokalnih imena tog vremena.
Dio njezinih pogona, odnosno mehaničarska radionica, nalazio se i na prostoru na kojem je kasnije izgrađena Robna kuća Šibenka. Prije gradnje novog trgovačkog kompleksa sedamdesetih godina Drvoprerađivač i radionica Izgradnje preseljeni su s te lokacije.
I Izgradnja je tako dio priče o vremenu kada su velike šibenske tvrtke sudjelovale ne samo u zapošljavanju stanovništva nego i u doslovnom stvaranju grada kakav danas poznajemo.
Šibenka nije bila samo robna kuća
Posebna priča bila je Šibenka. Mnogi će danas na spomen tog imena prvo pomisliti na veliku robnu kuću u središtu grada, ali nekadašnji šibenski trgovački gigant bio je mnogo više od jedne zgrade i nekoliko katova trgovine.
Šibenka je bila veliki poslovni sustav koji je imao vlastitu proizvodnju i farme, dok su njezine samoposluge i druge trgovine bile raspoređene diljem Šibenika i okolice. Poduzeće je tako povezivalo proizvodnju, nabavu i prodaju, a njegove prodavaonice bile su dio svakodnevice brojnih šibenskih obitelji.
Kupovalo se u kvartovskim Šibenkinim samoposlugama i drugim trgovinama, dok se za veću kupovinu odlazilo u robnu kuću u centru. Bio je to lokalni trgovački sustav kakav je danas teško zamisliti – tvrtka koja nije bila samo trgovac nego je dio proizvoda i sama proizvodila te imala vlastite poljoprivredne kapacitete.
Nestankom takve Šibenke nije nestalo samo ime jednog poduzeća nego i čitav model lokalne trgovine.
Pekara Krka i vrijeme velike lokalne proizvodnje
Svoje mjesto u gospodarskoj povijesti grada imala je i Pekara Krka. Kruh i drugi pekarski proizvodi u znatno većoj mjeri proizvodili su se lokalno, a prehrambena proizvodnja bila je još jedna djelatnost prisutna u samom gradu.
Generacije Šibenčana sjećaju se i Bobisa, koji je imao vlastitu proizvodnju i prodavaonice u Šibeniku. Njegovi slastičarski proizvodi i dućani također su bili dio svakodnevice grada, mnogo prije današnje dominacije velikih trgovačkih i pekarskih lanaca.
I ti primjeri pokazuju koliko je nekada bilo uobičajeno da ono što Šibenčani svakodnevno kupuju nastaje upravo u njihovu gradu.
Vinoplod postoji, ali vinarija je otišla iz grada
Jedno od najpoznatijih šibenskih gospodarskih imena svakako je Vinoplod. Generacije ga povezuju s vinima, jakim alkoholnim pićima i prepoznatljivim Jurom s etiketa.
Vinoplod ne možemo jednostavno staviti među potpuno ugašena imena, ali vinarija više nije u Šibeniku. Time je grad ostao bez još jedne proizvodne djelatnosti koja je desetljećima bila snažno povezana s njegovim gospodarskim identitetom.
Upravo Vinoplod dobro ilustrira različite sudbine starih šibenskih tvrtki. Neke su potpuno nestale, druge su promijenile vlasnike i imena, a kod nekih je proizvodnja napustila sam grad.
Šibenik je imao i svoju trgovačku flotu
Nekadašnji gospodarski Šibenik nije živio samo od tvorničkih dimnjaka. Imao je i svoje veliko brodarsko poduzeće, Slobodnu plovidbu.
Šibenski brodovi plovili su svjetskim morima, a na njima su radile generacije pomoraca iz Šibenika i okolice. Brodarstvo je donosilo radna mjesta i prihode, ali i povezivalo grad sa svijetom u vremenu kada je ta veza izgledala sasvim drukčije nego danas.
Slobodna plovidba s vremenom je nestala, a s njom je završilo i razdoblje u kojem je Šibenik imao vlastitu značajnu trgovačku flotu.
Remontno je postalo Iskra brodogradilište
Drukčiju sudbinu doživjelo je Remontno brodogradilište. Nekadašnje Remontno, poslije NCP – Remontno brodogradilište Šibenik, prošlo je kroz poslovne i vlasničke promjene, ali brodograđevna i remontna djelatnost u Mandalini nije nestala.
Brodogradilište je 2019. godine preuzela slovenska Iskra, a danas posluje kao Iskra brodogradilište.
To je jedan od primjera u kojima je tradicionalna šibenska gospodarska djelatnost preživjela, ali pod novim vlasnikom i novim imenom. Dok su brojne druge velike tvrtke nestale zajedno sa svojim pogonima, u Mandalini se brodovi i dalje grade i remontiraju.
Rivijera – veliko ime nekadašnjeg šibenskog turizma
Potpuno drukčije izgledao je i turizam. Prije današnjih hotelskih grupacija, privatnog smještaja, internetskih rezervacija i platformi, važnu ulogu imala su velika lokalna turistička poduzeća.
Jedno od imena koje starije generacije dobro pamte bila je Rivijera, turističko poduzeće povezano sa značajnim dijelom tadašnje turističke ponude šibenskog područja.
Turizam se tada organizirao kroz velike sustave koji su upravljali hotelima i drugim turističkim kapacitetima, a Rivijera je pripadala upravo tom vremenu. I turizam je, kao i industrija, tijekom nekoliko desetljeća prošao potpunu poslovnu i vlasničku transformaciju.
Putovalo se preko Jadrantoursa
Još jedno prepoznatljivo ime bio je Jadrantours, šibenska putnička agencija iz vremena kada se putovanje nije rezerviralo s nekoliko dodira po zaslonu mobitela.
Za aranžman, kartu ili informacije odlazilo se u poslovnicu, pregledavali su se katalozi i razgovaralo s djelatnicima. Lokalne putničke agencije zbog toga su imale mnogo važniju ulogu nego danas, a Jadrantours je bio jedno od prepoznatljivih šibenskih imena u toj djelatnosti.
Industrija nije nestala, velikim dijelom dobila je novu adresu
Kada se govori o nestanku starog industrijskog Šibenika, bilo bi pogrešno zaključiti da je iz grada nestala i proizvodnja. Dogodila se velika gospodarska, ali i prostorna transformacija.
Nekada su veliki pogoni bili gotovo sastavni dio urbanog tkiva, TEF u Crnici, brodogradilište u Mandalini, TLM u Ražinama, dok su različite radionice i proizvodni pogoni bili razasuti i na drugim lokacijama.
Danas je značajan dio nove industrijske, proizvodne, skladišne i poslovne aktivnosti koncentriran u Poduzetničkoj zoni Podi, koja je postala nova adresa šibenske proizvodnje.
Razlika u odnosu na nekadašnji model ipak je velika. Umjesto nekoliko divovskih sustava koji su zapošljavali tisuće ljudi, gospodarstvo je danas raspoređeno među većim brojem tvrtki različitih veličina, dok su turizam, trgovina i uslužne djelatnosti dobili mnogo veći značaj.
Grad se promijenio zajedno sa svojim radnim mjestima
Nisu sva ta poduzeća završila na isti način i zato ih nije moguće jednostavno svrstati pod zajednički nazivnik „propalih firmi“. Neka su ugašena, neka su nestala tijekom velikih gospodarskih promjena, neka su dobila nove vlasnike, neka su nastavila djelovati pod drugim imenima, a kod drugih se proizvodnja preselila.
Promijenio se zajedno s njima i sam grad. Nestale su smjene u kojima su tisuće ljudi gotovo istodobno izlazile iz velikih pogona, tvornički autobusi i vrijeme kada je gotovo svaka šibenska obitelj imala nekoga zaposlenog u jednom od velikih sustava. Istodobno se razvila nova gospodarska slika, a Podi su postali simbol novog proizvodnog Šibenika.
Zato ovo nije samo priča o tvrtkama kojih više nema. To je priča o tome koliko se Šibenik promijenio u nekoliko desetljeća, od grada velikih industrijskih, građevinskih, trgovačkih, brodarskih i turističkih sustava do grada čije gospodarstvo danas počiva na sasvim drukčijim temeljima.
A popis sigurno nije završen. Gotovo svaka šibenska obitelj pamti još neko poduzeće, pogon, trgovinu ili radno mjesto koje je nekada bilo važan dio grada.
Pogledajte galeriju arhivakih fotografija u nastavku.
