Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Veliki prezimenik Šibensko-kninske županije (20)
Prezimena iz općine Pirovac: Od Čubrića, Eraka i Gulama do Meića, Troskota i Urema
‘Veliki prezimenik Šibensko-kninske županije’ autora Ive Jakovljevića, objavljen u studenome 2024. godine, prvo je sveobuhvatno onomastičko i demografsko djelo posvećeno prezimenima na području cijele županije. Kroz detaljnu analizu povijesnih korijena prezimena, migracijskih kretanja i populacijskih promjena, autor vješto rekonstruira razvoj prezimenskog mozaika, od najranijih šibenskih prezimena iz 13. stoljeća, pa sve do njihove suvremene distribucije prema popisu stanovništva iz 2021. i najnovijim demografskim podacima iz 2023. godine.
Danas – u 20. nastavku serijala - iz 'Velikog prezimenika Šibensko-kninske županije' prenosimo sažeti prikaz brojnijih prezimena iz Pirovca, jedne od 15 općina u županiji. Prikaz svih prezimena, s pratećim povijesnim napomenama i demografskim tumačenjima, nalazi se u knjizi. Izvor tih podataka je posebna studija, koju je Ivo Jakovljević naručio od Državnog zavoda za statistiku, izvedena iz popisa stanovništva u 2021.
Općina Pirovac
Brojnija prezimena u općini Pirovac u 2021. (od 10 osoba na više)
Uz Pirovac, u općini su i Kašić i Putičanje.
Područje današnje općine Pirovac i njegova naseljenost kroz povijest
Kako je zapisano u Hrvatskoj enciklopediji, Pirovac se nalazi na obali Pirovačkoga zaljeva, a pred njim je otočić Sustipanac (rimski nalazi; ruševine franjevačkoga samostana iz 1511., napuštenog 1807.). U selu je župna crkva sv. Jurja iz 1506. te ostaci zidina iz 1505. U srednjem vijeku bio je u posjedu knezova Bribirskih, a od kraja XIII. st. u posjedima Šibenske biskupije i pojedinih šibenskih plemićkih obitelji (Draganići, Vrančići). Stradao je u osmanlijskim napadima tijekom Ciparskog (1571.) i Kandijskog (1646.) rata. Do 1930. zove se Zloselo, a tada mijenja ime u Pirovac, kako se navodno zvao i u počecima naseljenosti. Pirovac je – prema podacima Krste Stošića iz knjige „Sela šibenskog kotara“ – godine 1709. imao 273 stanovnika, 1841. njih 678, a 1931. čak 1970 stanovnika. Prema Stošiću, prva pirovačka prezimena su s kraja 15. i početka 16. stoljeća: Beličić, Zanzarić, Rujevčić, Biloević i Svidin. Uoči Drugog svjetskog rata najbrojnija su prezimena: Antulov, Bašić, Baus, Barić, Begov, Bradaš, Čubrić, Dujmović, Dobrović, Erak, Gulam, Jelušić, Livajić, Meić, Periš, Šparica, Trošić, Uroda, Urem i Vukman. Od početka Domovinskog rata na područje općine Pirovac (Pirovac plus Kašić i Putičanje) su doseljavali prognanici iz zaleđa, pa je broj stanovnika povećan sa 1513 u 1991. na 1846 u 2001. te na 1930 u 2011., da bi se smanjio na 1605 za popisa u 2021. U 21. stoljeću turizam je glavna gospodarska djelatnost na širem području Pirovca, uz koji se održavaju i obiteljsko povrtlarstvo i voćarstvo, te ribolov.
Brojnija prezimena iz naselja u općini Pirovac u 2021.
Pirovac: Barić, Bašić, Baus, Čubrić, Erak, Gulam, Jadrić, Jelušić, Krišto, Livaić, Meić, Urem, Uroda, Vukman
Kašić: Savić, Troskot
Putičanje: Smolić
Metodološka napomena: ZAŠTO DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU ŠTITI PODATKE O MALOBROJNIM PREZIMENIMA? Dosad je više komentatora Velikog prezimenika ŠKŽ pitalo „zašto na nekom od popisa nema mojeg prezimena“. U knjizi i o tome piše jasno obrazloženje. Podaci prikupljeni popisom stanovništva su anonimni. Ako bi se objavili podaci i o izrazito malobrojnim prezimenima, lako bi se moglo doći do identifikacije pojedinca u pojedinom naselju ili gradu. Zato EU Uredbom o zaštiti podataka iz 2016. štiti podatke o rijetkim prezimenima (s manje od 10 nositelja prezimena) zabranom njihova objavljivanja, bez posebne dozvole. Ipak, podaci o malobrojnim prezimenima postoje u Velikom prezimeniku ŠKŽ iz popisa stanovništva od prije 2016.