Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!VELIKI PREZIMENIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE (24)
Prezimena iz općine Primošten: Od Bolanče, Čobanova i Gracina do Huljeva, Jurina i Perkova
‘Veliki prezimenik Šibensko-kninske županije’ autora Ive Jakovljevića, objavljen u studenome 2024. godine, prvo je sveobuhvatno onomastičko i demografsko djelo posvećeno prezimenima na području cijele županije. Kroz detaljnu analizu povijesnih korijena prezimena, migracijskih kretanja i populacijskih promjena, autor vješto rekonstruira razvoj prezimenskog mozaika, od najranijih šibenskih prezimena iz 13. stoljeća, pa sve do njihove suvremene distribucije prema popisu stanovništva iz 2021. i najnovijim demografskim podacima iz 2023. godine.
Danas – u 24. nastavku serijala - iz „Velikog prezimenika Šibensko-kninske županije“ prenosimo sažeti prikaz brojnijih prezimena iz Primoštena, jedne od 15 općina u županiji. Prikaz svih prezimena, s pratećim povijesnim napomenama i demografskim tumačenjima, nalazi se u knjizi. Izvor tih podataka je posebna studija, koju je Ivo Jakovljević naručio od Državnog zavoda za statistiku, izvedena iz popisa stanovništva u 2021.
Brojnija prezimena u općini Primošten (od 10 osoba naviše)
Uz Primošten i Primošten Burnji, u općini su i Kruševo, Ložnice, Široke, Vadalj i Vezac.
Izvor: Državni zavod za statistiku, 2023.
Naseljenost prostora današnje općine Primošten i njegova prezimena kroz povijest
Primošten nastaje od 1480. godine kao zbjeg (pred naletima Osmanlija) na otočić, koji je kasnije „primošten“. Prvi je spomen mjesta, pod nazivom Capusta Cista, iz godine 1480., a kao Primošćen iz 1564.
Najstarija primoštenska prezimena su – prema nalazima Krste Stošića – doseljenici iz Bosne: Pledoević, Pribislavić, Jurislavić, Staničić, Dragošević i Vidojević. U 15. i 16. stoljeću Primoštenci nose i ova prezimena: Bogdanić, Ercegović, Gojanović, Kaloper, Škarica i Vrkić, a u 17. stoljeću i Huljičić (kasnije Huljev), te Benić reč. Gaćina. Za Kandijskog rata dio Primoštenaca preseljava na Zlarin, a neki tamo i ostaju (Kaloper, Vukov). Godine 1735. u Primoštenu su zapisana ova prezimena: Baričev reč. Jurin, Huljev, Milišin, Luketa, Škorić, Prgin, Čobanov, Jadrijev, Mikelin, Perkov, Gracin, Skorin, Matešin, Marinov, Barin, Bolančev, Kaloper, Vukov, Radić, Šarić, Jurin, Subašić, Fuštin, Gaćina i Jurić reč. Kiabov. Andrija Kačić Miošić izdvaja obitelj Jurin, koja da je dala „vojvode, kolonele i đenerale u vojsci francuskoj“, a misli da su Jurini iz Šibenika. Nakon Kandijskog rata, godine 1733. u Primoštenu živi 337 stanovnika, a 1928. njih 1087!
Nakon Drugog svjetskog rata, a osobito od kraja 1960‑ih i početka preobrazbe u jednu od najatraktivnijih turističkih adresa na Jadranu, Primošten uz svoju visoku stopu nataliteta postaje i privlačno mjesto za šibenske vikendaše kao i za doseljenike iz Zagreba. Istodobno mnogi Primoštenci (uključujući i one iz primoštenskog zaleđa), nakon prenamjene svojih poljoprivrednih terena i njihove prodaje sele, uglavnom, u Zagreb, gdje mnogi stječu i visoko obrazovanje.
Tako većina Bolanča iz Donjeg Vesca od popisa stanovništva iz 1948. do popisa iz 2011. sele u Primošten i Šibenik, a zatim u Split i Zagreb, kao što većina Gracina sele iz Vadlja i Primoštena Burnog u Šibenik, Split i Zagreb, a trećine Huljeva, Jurina i Skorina iz Primoštena u Šibenik, Split, Rijeku i Zagreb. Brzi razvoj Primoštena počinje od 1960‑ih s gradnjom Jadranske magistrale, vodovoda i ostale infrastrukture, te gradnjom prvih hotela, a 1983. i marine Kremik, i kampa Adriatic, začinjenih – kao i širom priobalja – i divljom i pitomom gradnjom vikendica i apartmana.
Na prostoru današnje općine Primošten u 2021. je stanovalo 2627 stanovnika, dok ih je 1953. bilo 3546. U mjestu Primošten također je smanjen broj stanovnika: u 2021. ih je bilo 1555, a 1991. najviše u povijesti – 1745.
Brojnija prezimena po naseljima u općini Primošten u 2021. godini
Kruševo: Jurić, Jurin
Ložnice: Miliša
Primošten: Bakotić, Bolanča, Čobanov, Furčić, Fuštin, Gaćina, Gašperov, Gracin, Huljev, Jadrijević, Jurić, Jurin, Luketa, Marinov, Matošin, Miliša, Nižić, Pancirov, Perkov, Petrina, Prgin, Skorin, Soža
Primošten Burnji: Babačić, Skorić, Žaja
Široke: Huljev, Markoč
Vadalj: Gracin
Vezac: Bolanča, Marinov
Metodološka napomena: ZAŠTO DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU ŠTITI PODATKE O MALOBROJNIM PREZIMENIMA? Dosad je više komentatora Velikog prezimenika ŠKŽ pitalo „zašto na nekom od popisa nema mojeg prezimena“. U knjizi i o tome piše jasno obrazloženje. Podaci prikupljeni popisom stanovništva su anonimni. Ako bi se objavili podaci i o izrazito malobrojnim prezimenima, lako bi se moglo doći do identifikacije pojedinca u pojedinom naselju ili gradu. Zato EU Uredbom o zaštiti podataka iz 2016. štiti podatke o rijetkim prezimenima (s manje od 10 nositelja prezimena) zabranom njihova objavljivanja, bez posebne dozvole. Ipak, podaci o malobrojnim prezimenima postoje u Velikom prezimeniku ŠKŽ iz popisa stanovništva od prije 2016.