Prije 169 godina prvi put popisani Šibenčani: Evo koliko nas je tada bilo, a koliko danas

Popis iz 1857. godine bio je prekretnica u praćenju stanovništva na hrvatskom prostoru. Proveden je na temelju carskog patenta od 23. ožujka iste godine, a 31. listopada određen je kao referentni datum, odnosno dan na koji se utvrđivalo stanje stanovništva. Prikupljanje i obrada podataka trajali su dulje.

Šibenik je tada bio dio austrijske Dalmacije, a njegovo se gospodarstvo uglavnom oslanjalo na poljoprivredu, ribarstvo, pomorstvo, trgovinu i obrt. Industrijski razvoj, koji će poslije potpuno promijeniti izgled grada i način života njegovih stanovnika, tek je slijedio.

Od 15 tisuća do više od 42 tisuće stanovnika

Prema povijesnim statističkim nizovima, na području današnjeg Grada Šibenika 1857. godine živjelo je približno 15 tisuća stanovnika. Ovisno o teritorijalnom obuhvatu i načinu usklađivanja podataka, u pojedinim se statističkim serijama navodi 14.867, odnosno 15.269 stanovnika.

Riječ je o podacima za šire šibensko područje, a ne samo za gradsku jezgru.

Razvoj industrije krajem 19. i tijekom 20. stoljeća donio je velike promjene. Otvaranje tvornica, razvoj prometne infrastrukture i nova radna mjesta privlačili su stanovništvo iz okolnih sela i dalmatinskog zaleđa.

Šibenik se širio izvan povijesne jezgre, nastajale su nove gradske četvrti, a nekadašnji dalmatinski grad prerastao je u jedno od važnijih industrijskih središta na Jadranu.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine, na administrativnom području Grada Šibenika živjelo je 42.599 stanovnika, dok je samo naselje Šibenik imalo 31.115 stanovnika.

Međutim, posljednja desetljeća pokazuju drukčiji demografski trend.

Godine 2001. Grad Šibenik imao je 51.553 stanovnika, deset godina poslije 46.332, a 2021. godine 42.599.

To znači da je u samo dvadeset godina izgubio 8.954 stanovnika, odnosno više od 17 posto.

Cijela županija danas ima tek 11 tisuća stanovnika više nego 1857.

Još je zanimljivija usporedba stanovništva na prostoru današnje Šibensko-kninske županije.

Prema povijesnim statističkim podacima, na tom je području 1857. godine živjelo 85.163 stanovnika. Dvanaest godina poslije, prema popisu iz 1869., bilo ih je 89.831.

Prema posljednjem popisu iz 2021. godine, Šibensko-kninska županija imala je 96.381 stanovnika.

Dakle, na području cijele današnje županije danas živi samo 11.218 stanovnika više nego prije 169 godina.

Treba pritom naglasiti da Šibensko-kninska županija u današnjem administrativnom obliku 1857. godine nije postojala. Povijesni podaci naknadno su statistički usklađivani prema suvremenom teritorijalnom obuhvatu kako bi se mogla pratiti dugoročna demografska kretanja.

Nekad puna sela i otoci, danas sve manje stanovnika

Brojke posebno dobro pokazuju koliko se tijekom gotovo 170 godina promijenio raspored stanovništva.

U 19. i početkom 20. stoljeća brojna sela u šibenskom, drniškom, skradinskom i kninskom zaleđu bila su znatno naseljenija nego danas. Stanovništvo je uglavnom živjelo od poljoprivrede i stočarstva, dok su na otocima važnu ulogu imali ribarstvo, pomorstvo i obrada zemlje.

Industrijalizacija je pokrenula velike migracije. Stanovnici zaleđa i otoka sve su se više preseljavali u Šibenik i druge gradove, a mnogi su odlazili i u inozemstvo.

Taj je proces posebno ubrzan nakon Drugog svjetskog rata, kada su gradovi nudili više mogućnosti zapošljavanja i obrazovanja.

Posljedice Domovinskog rata, gospodarske promjene, iseljavanje i starenje stanovništva dodatno su utjecali na demografsku sliku županije.

Dok je Šibenik tijekom 20. stoljeća rastao, brojna mjesta u zaleđu postupno su se praznila. Sličan proces zahvatio je i otoke, gdje je stalnog stanovništva danas znatno manje nego u razdoblju kada su otočne zajednice živjele uglavnom od tradicionalnih djelatnosti.

_{*pomoću AI}

Šibenik se mijenjao i na karti

Pri usporedbi povijesnih popisa treba uzeti u obzir i promjene administrativnih granica.

Današnje područje Grada Šibenika nije potpuno jednako nekadašnjim upravnim područjima, a pojedina su naselja tijekom povijesti mijenjala administrativnu pripadnost.

Zbog toga se povijesni podaci u statističkim publikacijama često prikazuju prema naknadno usklađenim teritorijalnim obuhvatima. Također, treba razlikovati broj stanovnika samog naselja Šibenik od ukupnog broja stanovnika Grada Šibenika, koji obuhvaća i okolna naselja.

Prvi moderni popis iz 1857. godine tako pruža pogled na Šibenik kakav je postojao prije industrijalizacije, velikih ratova, masovnog iseljavanja i širenja grada.

Gotovo 170 godina poslije Šibenik je znatno veći nego tada, ali podaci posljednjih popisa otkrivaju i drugu stranu njegove demografske povijesti. Grad koji je desetljećima privlačio stanovništvo iz okolice danas ga postupno gubi, dok se brojna sela i otočna naselja suočavaju sa sve manjim brojem stalnih stanovnika.