Prije 58 godina prvi put se čulo 'Ovdje Radio Šibenik': Priča o ljudima koji su obilježili generacije Šibenčana

Prvo javljanje Radio Šibenika upriličeno je uoči godišnjice oslobođenja grada u Drugom svjetskom ratu, dok je redovito emitiranje počelo 3. studenoga 1968. godine.

Pripreme za pokretanje radija trajale su dvije godine. Prvi studio nalazio se na prvom katu zgrade u Ulici Petra Grubišića 3, a za rad postaje bile su uređene samo tri prostorije.

Prva glavna urednica bila je Asja Marotti, tehnički voditelj Joško Bujas, prva novinarka Ljiljana Radmilović, a prvi spikeri Jadranka Petrina i Goran Luketa. Radio je u početku djelovao kao radna jedinica Centra za kulturu Šibenik, na čijem je čelu bio Drago Putniković.

Dva sata programa i melodija Lovre Županovića

U prvim godinama Radio Šibenik emitirao je program radnim danom od 14.30 do 16.30 sati, dok je nedjeljom i blagdanima trajao od 9 do 12 ili 13 sati.

Unatoč skromnim tehničkim mogućnostima, radio je brzo postao mjesto na kojem su Šibenčani mogli čuti lokalne vijesti, obavijesti, sportske rezultate, glazbu i razgovore o svakodnevnim gradskim temama.

Prvih 18 godina najavna melodija Radio Šibenika bili su početni taktovi skladbe „Stoljeća devet” šibenskog skladatelja Lovre Županovića.

Već 1969. godine ostvaren je prvi izravni prijenos, a s vremenom su radijski reporteri počeli prenositi sportske utakmice, koncerte, sjednice lokalnih vlasti, festivalska događanja i mise iz šibenske katedrale.

Od Mate Relje do Tonina Picule

Posebno zanimljivo poglavlje povijesti Radio Šibenika čine ljudi koji su sudjelovali u stvaranju njegova programa, a poslije postali poznati i izvan radijskih studija.

Među njima je bio filmski redatelj Mate Relja, koji je pripremao i realizirao pojedine emisije, dok je kasniji šibenski gradonačelnik Milan Arnautović uređivao automobilističku emisiju „Na kotačima”.

U dječjoj redakciji radijske korake napravili su Tonino Picula, kasniji ministar vanjskih poslova i europarlamentarac, te Snježana Biga-Friganović. Sudjelovali su u pripremi emisije „Zdravo djeco”, koju su uređivala sama djeca uz pomoć pedagoga Ante Jurasa.

Šibenski gimnazijalci stvarali su emisiju „Zemlja i svemir”, posvećenu astronomiji, koja je doživjela 150 izdanja. Tijekom školske godine 1973./1974. pripremali su i ekološki ciklus „More zove u pomoć”.

Glazbeni urednik Tome Mileta realizirao je više od 300 emisija „Glazbeni portreti”, a među najranijim glazbenim sadržajima bio je i „Svijet jazza”.

Od 1992. godine časna sestra Terezija Zemljić uređivala je vjersku emisiju „Riječ i život”.

Živana Podrug, urednica koja je obilježila više od dva desetljeća

Posebno mjesto u povijesti Radio Šibenika pripada Živani Podrug, koja je više od dva desetljeća obavljala uredničke poslove, a bila je i glavna urednica radijske postaje.

Tu je dužnost obavljala i tijekom Domovinskog rata, kada je Radio Šibenik imao važnu ulogu u informiranju stanovništva. Njezinu funkciju glavne urednice potvrđuje službena povijest radija, a na toj je dužnosti bila i 2018. godine.

Na radiju je provela najveći dio svojeg radnog vijeka, a ostala mu je vjerna i nakon umirovljenja.

Među njezinim novijim autorskim projektima ističe se emisija „Subotom u jedan”, nominirana 2025. godine za Večernjakovu ružu u kategoriji radijske emisije godine.

U novijem razdoblju uređivala je i vodila emisije „Kulturni Šibenik” i „Drugačiji Šibenik”, posvećene kulturnom životu, ljudima i društvenim temama.

O njezinoj dugogodišnjoj radijskoj karijeri govorilo se i u HRT-ovoj emisiji „Zlatna liga” u svibnju 2025. godine.

Sanja i Marko, glasovi uz koje se bude generacije Šibenčana

Među najprepoznatljivijim imenima novije povijesti Radio Šibenika svakako su Sanja Raičković i Marko Slamić.

Dugogodišnji voditeljski dvojac već više od petnaest godina zajedno vodi jutarnji program, a oboje su na Radio Šibeniku počeli raditi još znatno ranije. Tijekom karijere prošli su različite poslove, od tehničkih i voditeljskih do programskih i uredničkih.

Njihov jutarnji program, prepoznatljiv po razgovorima, humoru, glazbi i svakodnevnoj komunikaciji sa slušateljima, postao je zaštitni znak novijeg Radio Šibenika.

Sanja i Marko imali su važnu ulogu i u promjenama programa koje su provedene 2019. godine, kada je radio osvježio glazbeni izbor, vizualni identitet i način komunikacije sa slušateljima.

Radio Šibenik tada je izvijestio da je u šest mjeseci udvostručio slušanost, a jutarnji dvojac posebno je isticao zajednički rad cijele redakcije.

Zahvaljujući internetskom emitiranju, njihove emisije slušaju i Šibenčani izvan Hrvatske, među ostalim u Njemačkoj, Austriji i Sjedinjenim Američkim Državama.

Stella Jakelić i nova generacija radijskog programa

Važan dio suvremenog identiteta Radio Šibenika predstavlja i Stella Jakelić, glazbena urednica i voditeljica čiji je glas dobro poznat slušateljima.

Osim rada u svakodnevnom programu i odabira glazbe, sudjelovala je u stvaranju tematskih emisija koje su se bavile ekologijom, mladima i zdravljem.

Među njima su „Zeleni Šibenik”, „Mladi Šibenik” i „Zdravi Šibenik”, koje je pripremala i vodila s Marijanom Pivčević.

Slušatelji je poznaju po neposrednom voditeljskom stilu i glazbenom programu, a njezina uloga obuhvaća i oblikovanje glazbenog identiteta postaje.

U novijoj ekipi radija posebno mjesto imaju i voditelji Željka Čubrić, Mario Marin, Šime Čvrljak, Nataša Cvitan, Anica Matić i Kai Tekić, koji su tijekom različitih razdoblja sudjelovali u programu.

Među novinarima i suradnicima su Jozica Krnić, Vojmir Roša i Pave Ćala, dok su u organizaciji, produkciji i svakodnevnom radu radija sudjelovali Snježana Klarić, Josipa Šaša Bator, Iva Živković i drugi.

Važan doprinos tehničkoj i produkcijskoj strani programa dao je Darko Vrančić, poznat i kao Kole.

Brojna poznata novinarska imena

Radio Šibenik tijekom desetljeća bio je i svojevrsna novinarska škola. Kroz njegovu redakciju prošli su Ivo Mikuličin, Zoltan Kabok, Silvana Menđušić, Denis Latin, Davorka Blažević, Zoran Bujas, Dijana Ferić, Jordanka Grubač, Linda Miliša, Suzana Grubić, Katarina Periša, Josipa Petrina i brojni drugi.

Jedno od posebno prepoznatljivih imena bio je Mirko Sekulić, dugogodišnji novinar i voditelj kontaktne emisije „Privatno oko”. Šibenčani su ga pamtili po neposrednoj komunikaciji sa slušateljima, humoru i komentarima gradskih događanja. Na radiju je proveo oko tri desetljeća, a preminuo je 2010. godine.

Među emisijama koje su obilježile pojedina razdoblja bile su „Sportski žurnal”, „Emisija za selo”, „Iz kulturnog života”, „Škola za roditelje”, „Antikvarijat”, „Radio Saloon” i „Želje slušalaca”.

Važnu ulogu imali su i spikeri, tonski realizatori te tehničari. Među njima se spominju Branko Bubica, Marina Radić, Gordana Labus, Dragan Jurin, Vedran Bulat, Saša Belamarić, Đorđe Marković, Ivan Bujas i Brankica Vrzić.

Posebno tužno poglavlje u povijesti radija bila je prometna nesreća 7. prosinca 2003. godine, u kojoj su poginuli tonski realizatori Ivan Bujas i Brankica Vrzić.

Radio i Šibenski list pod istim krovom

Važna organizacijska promjena dogodila se 1. travnja 1978. godine, kada je osnovan Informativni centar Šibenik, u čiji su sastav ušli Radio Šibenik i Šibenski list.

Radio je 1985. godine napustio prve prostorije u Ulici Petra Grubišića i preselio se u Ulicu Božidara Petranovića 3, gdje su za njegove potrebe uređena dva kata zgrade.

Nakon početnog emitiranja na srednjem valu, 1976. godine započelo je emitiranje na FM području. Preseljenjem 1985. srednji val je napušten, a program se nastavio emitirati stereofonski, uz snažniji odašiljač.

S vremenom je mreža odašiljača proširena kako bi Radio Šibenik mogao doprijeti i do stanovnika otoka, priobalja te drniškog i kninskog zaleđa.

Posebna uloga tijekom Domovinskog rata

Jedno od najvažnijih razdoblja u povijesti Radio Šibenika bio je Domovinski rat.

U vrijeme napada na grad, uzbuna i ratne neizvjesnosti, lokalni radio imao je posebnu ulogu u informiranju stanovništva. Njegovi novinari i tehničari nastavili su raditi u okolnostima u kojima je pravodobna informacija bila iznimno važna.

Za brojne Šibenčane radio je tada predstavljao vezu s događajima u gradu, informacijama o ratnoj situaciji i svakodnevnom životu.

Glas prve spikerice sačuvan je do danas

Jadranka Petrina, žena koja je 2. studenoga 1968. prva izgovorila povijesne riječi „Ovdje Radio Šibenik”, preminula je 10. veljače 2025. godine u 74. godini života.

Njezin glas ipak je ostao sačuvan. Radio Šibenik objavio je izvornu zvučnu snimku prve najave, pa se i danas može poslušati kako je zvučao početak jedne od najdugovječnijih šibenskih medijskih priča.

Od tri prostorije i dva sata programa do današnjeg radijskog i internetskog emitiranja prošlo je 58 godina. Mijenjali su se studiji, oprema, urednici, novinari i voditelji, ali Radio Šibenik ostao je vezan uz grad iz kojeg je prvi put progovorio 2. studenoga 1968. godine.