Na današnji dan, 30. listopada 1412. godine, Šibenik je nakon više od tri godine otpora priznao vlast Mletačke Republike. Time je započelo gotovo četiri stoljeća mletačke vladavine, koja je ostavila dubok trag u povijesti i izgledu grada.
Početkom 15. stoljeća Šibenik se našao usred borbe za prevlast nad Dalmacijom. Mletačka Republika nastojala je učvrstiti svoju vlast na istočnoj obali Jadrana, a Šibenik je zbog svojeg strateškog položaja, luke i gospodarske važnosti bio jedan od njezinih glavnih ciljeva.
Za razliku od nekih drugih dalmatinskih gradova, Šibenik se nije lako pokorio. Otpor mletačkom osvajanju trajao je čak 38 mjeseci, a situaciju su dodatno otežavali unutarnji sukobi između gradskog plemstva i pučana.
Krvavi sukobi unutar gradskih zidina
U godinama koje su prethodile predaji Šibenik je prolazio kroz ozbiljne političke i društvene sukobe. Gradsko plemstvo nastojalo je zadržati svoje povlastice, dok su pučani tražili veća prava i sudjelovanje u upravljanju gradom.
Sukobi su kulminirali pučkom pobunom 1409. godine. Nakon što su pučani preuzeli vlast, kraljevi predstavnici nastojali su vratiti plemstvo na vodeće gradske položaje. U svibnju 1412. uhićeni su vođe pučkog pokreta, a četvorica su pogubljena.
Takav razvoj događaja dodatno je produbio podjele među Šibenčanima i oslabio otpor Mlečanima.
Šibenčani postavili čak 18 uvjeta
Predaja grada nije bila bezuvjetna. Šibenčani su tijekom pregovora s Mletačkom Republikom postavili čak 18 zahtjeva, od kojih je Venecija prihvatila većinu.
Među njima je bilo i priznanje plemićkog statusa za približno dvadeset pripadnika pučkog sloja koji su taj položaj stekli tijekom prethodnih sukoba.
Posebno je zanimljiv zahtjev da se sruši kaštel na brdu iznad grada, na prostoru današnje tvrđave sv. Mihovila. Šibenčani su u njemu vidjeli simbol vlasti i sredstvo nadzora nad gradom. Iako je zahtjev bio dio pregovora, kaštel nije potpuno razoren.
Konačno, 30. listopada 1412. Šibenik je prihvatio mletačku vlast.
Gotovo četiri stoljeća pod Venecijom
Mletačka Republika upravljala je Šibenikom sve do 1797. godine. Tijekom tog razdoblja grad je prolazio kroz gospodarske, društvene i urbanističke promjene, a nastale su i neke od njegovih najpoznatijih građevina.
Godine 1431. započela je gradnja katedrale sv. Jakova, danas jednog od najprepoznatljivijih simbola Šibenika. U 16. stoljeću podignuta je tvrđava sv. Nikole, dok su 1646. godine, u vrijeme osmanske opasnosti, izgrađene tvrđave sv. Ivana i Barone.
Mletačka vlast završila je 1797. godine, kada je nakon Napoleonovih osvajanja propala Mletačka Republika, a Šibenik je potom došao pod austrijsku upravu.
Tako je predaja od 30. listopada 1412. označila početak razdoblja koje je trajalo gotovo 385 godina i tijekom kojeg je Šibenik dobio velik dio svojeg današnjeg povijesnog izgleda.
