Koliko zapravo Šibenik ima spomenika, kipova i bista? Odgovor nije jednostavan. Uz poznate spomenike povijesnim osobama i poginulim braniteljima, grad ima niz javnih skulptura, reljefa, povijesnih fontana i memorijalnih obilježja. Neka su nastala prije više od stotinu godina, druga su postavljena tek nedavno.
Nisu svi spomenici ostali ondje gdje su prvotno postavljeni. Neki su premješteni, neki završili u muzejskim zbirkama, a neki su uklonjeni tijekom političkih i društvenih promjena. Dio njih nalazi se i unutar javnih ustanova, zbog čega su manje poznati široj javnosti.
Donosimo pregled poznatih i manje poznatih šibenskih spomenika, uključujući one koji više nisu na svojim izvornim lokacijama.
Juraj Dalmatinac – spomenik uz njegovo najveće djelo
Jedan od najpoznatijih šibenskih spomenika nalazi se na Trgu Republike Hrvatske, neposredno uz katedralu sv. Jakova.
Riječ je o kipu Jurja Dalmatinca, djelu velikog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića. Dalmatinac je prikazan u sjedećem položaju, zagledan prema katedrali čijoj je izgradnji dao presudan doprinos.
Spomenik je postao jedan od najprepoznatljivijih motiva Šibenika, a gotovo da nema turista koji se uz njega nije fotografirao.
Kralj Petar Krešimir IV. – simbol Krešimirova grada
U Perivoju Roberta Visianija nalazi se spomenik kralju Petru Krešimiru IV., hrvatskom vladaru u čijoj se ispravi iz 1066. godine Šibenik prvi put spominje.
Autorica spomenika je akademska kiparica Marija Ujević, a svečano je otkriven 21. prosinca 2000. godine.
Zanimljivo je da se na približno istome mjestu nekada nalazio sasvim drugi spomenik, posvećen Nikoli Tommaseu, o čijoj ćemo sudbini nešto kasnije.
Dražen Petrović – dječak koji je osvojio košarkaški svijet
Na Baldekinu, u neposrednoj blizini sportske dvorane, nalazi se spomenik Draženu Petroviću, djelo akademskog kipara Kažimira Hraste.
Postavljen je u listopadu 2011. godine, a prikazuje mladog Dražena kako sjedi na košarkaškoj klupi.
Posebnost skulpture jest upravo u tome što Dražen nije prikazan kao svjetska košarkaška zvijezda, nego kao dječak koji tek započinje svoj sportski put.
Uz spomenik se nalazi košarkaško igralište, pa je cijeli prostor postao mjesto okupljanja novih generacija šibenskih košarkaša.
No to nije jedino Draženovo spomen-obilježje u Šibeniku.
Na Trgu Dražena Petrovića 2015. godine postavljen je i brončani odljev njegovih tenisica iz vremena igranja za Šibenku. Autor tog djela je šibenski kipar Aleksandar Guberina.
Spomenik poginulim hrvatskim braniteljima na Baldekinu
Na Trgu Andrije Hebranga nalazi se spomenik poginulim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, djelo akademskog kipara Alema Korkuta.
Otkriven je 18. rujna 2006. godine, povodom 15. obljetnice obrane Šibenika.
Svojim apstraktnim oblikom, koji može podsjećati na jedro, val ili prekinuti životni put, spomenik odaje počast onima koji su izgubili živote u obrani Hrvatske.
Uz njega je 2020. godine postavljen i spomen-križ s natpisom „Vi ste šibenska stina”.
To je danas jedno od najvažnijih mjesta komemoracija i obilježavanja obljetnica Domovinskog rata u Šibeniku.
Šibenik stina – cijeli grad pretvoren u skulpturu
Jedna od novijih šibenskih javnih skulptura nalazi se ispred zgrade gradske uprave, na Trgu palih branitelja Domovinskog rata.
Riječ je o djelu „Šibenik stina”, autora Zvonimira Vile, otkrivenom na Dan grada 29. rujna 2021. godine.
Brončana skulptura prikazuje povijesnu jezgru Šibenika, njezine ulice, trgove, kuće i karakterističnu konfiguraciju terena.
Za razliku od klasične turističke makete, Vila je napravio umjetničku interpretaciju grada, pretvorivši njegovu prepoznatljivu kamenu strukturu u skulpturu.
Dječak s kišobranom – posveta Međunarodnom dječjem festivalu
U staroj gradskoj jezgri, u blizini crkve sv. Barbare, nalazi se skulptura „Dječak s kišobranom”, djelo akademskog kipara Kažimira Hraste.
Postavljena je 2020. godine, povodom 60. Međunarodnog dječjeg festivala.
Skulptura je posveta djeci i manifestaciji koja je desetljećima jedan od najvažnijih kulturnih simbola Šibenika.
Juraj Šižgorić – bista koja je s Baldekina preseljena na Poljanu
Među manje poznatim šibenskim spomenicima nalazi se i bista Jurja Šižgorića, humanista i pjesnika iz 15. stoljeća.
Nekada se nalazila kod Plavog nebodera na Baldekinu, gdje je desetljećima djelovala Gradska knjižnica koja nosi njegovo ime.
Danas se nalazi u prostorijama knjižnice na Poljani.
Gradska knjižnica preseljena je iz Plavog nebodera u današnju zgradu 2005. godine. Bista je tako dio povijesti ustanove koja već desetljećima čuva ime jednog od najvažnijih šibenskih humanista.
Ivo Brešan – bista velikog šibenskog književnika u kazalištu
Među spomeničkim obilježjima koja nisu smještena na otvorenim gradskim površinama posebno mjesto zauzima bista Ive Brešana u Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku.
Brešan, jedan od najznačajnijih hrvatskih dramatičara i književnika, bio je snažno povezan sa šibenskim kazalištem, u kojem je godinama djelovao kao dramaturg i umjetnički voditelj.
Njegova najpoznatija drama, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, postala je klasik hrvatske dramske književnosti, a Brešanovo stvaralaštvo ostavilo je dubok trag u hrvatskom kazališnom životu.
Bista u šibenskom kazalištu podsjetnik je na njegov doprinos kulturnom životu grada i ustanovi s kojom je bio profesionalno i stvaralački povezan.
Simo Matavulj – bista koja je desetljećima bila skrivena
Posebno zanimljivu sudbinu imala je bista književnika Sime Matavulja, djelo šibenskog kipara Grge Antunca.
Nekada je stajala ispred Osnovne škole Sime Matavulja, današnje Osnovne škole Fausta Vrančića. Početkom 1990-ih, nakon preimenovanja škole, bista je uklonjena i izgubio joj se svaki trag.
Tek više od tri desetljeća poslije otkriveno je da je cijelo vrijeme bila pohranjena u prostoriji ispod školskih stepenica. Ponovno je predstavljena javnosti krajem 2023. godine, na izložbi posvećenoj Grgi Antuncu u Muzeju grada Šibenika.
No Matavuljeva bista nije jedina koja je u tom razdoblju nestala iz šibenskog javnog prostora. Početkom 1990-ih uklonjene su i biste narodnih heroja Mira Višića, Vlade Perana i Slobodana Macure, koje su stajale na rivi ispred Muzeja grada Šibenika.
Biste Višića i Perana završile su u moru, odakle su naknadno izvađene i pohranjene u muzejskom depou. Njihovo uklanjanje bilo je dio širih promjena tijekom kojih su brojna spomen-obilježja iz razdoblja Narodnooslobodilačke borbe nestala s javnih površina. Sudbina Macurine biste nije pouzdano utvrđena.
Sudbine tih skulptura pokazuju kako su političke i društvene promjene utjecale i na izgled šibenskih ulica i trgova. Spomenici koji su desetljećima bili dio svakodnevice nestajali su gotovo preko noći, a neki su tek mnogo godina poslije ponovno pronađeni.
Ribič – skulptura koja je morala ustupiti mjesto bistama
Jedna od zanimljivijih priča iz povijesti šibenskih javnih skulptura vezana je uz „Ribiča”, djelo kipara Ante Despota.
Skulptura se nekada nalazila ispred Kneževe palače, gdje je bila prepoznatljiv detalj gradske rive.
U ožujku 1966. odlučeno je da se premjesti ispred hotela Jadran, kako bi se na njezinu dotadašnjem mjestu postavile biste narodnih heroja Mira Višića, Vlade Perana i Slobodana Macure.
Autor tih bista također je bio Ante Despot.
Sudbina „Ribiča” zanimljiv je primjer promjena u uređenju šibenskih javnih prostora, ali i načina na koji su se tijekom vremena mijenjali prioriteti pri postavljanju spomenika.
Partizansko spomen-groblje na Kvanju
Na gradskom groblju Kvanj nalazi se spomen-groblje posvećeno sudionicima i žrtvama Narodnooslobodilačke borbe.
Idejni projekt spomen-groblja izradio je kipar Ante Despot 1975. godine.
Iako projekt nikada nije dovršen u cijelosti, Despot je izradio skulpturu sjedeće žene, postavljenu na prednjem platou spomen-groblja.
Riječ je o važnom djelu šibenske memorijalne plastike koje je znatno manje poznato od spomenika u gradskom središtu.
Spomen-park na Šubićevcu – mjesto strijeljanja Rade Končara i drugih antifašista
Posebno mjesto među šibenskim memorijalnim obilježjima zauzima Spomen-park na Šubićevcu, podignut u znak sjećanja na antifašiste koje su tijekom Drugoga svjetskog rata strijeljale talijanske okupacijske vlasti.
Na tom je mjestu 22. svibnja 1942. godine strijeljan Rade Končar, jedan od najpoznatijih sudionika antifašističkog pokreta otpora u Hrvatskoj, zajedno s još 25 osuđenih antifašista.
Spomen-park uređen je kao memorijalni prostor koji čuva uspomenu na strijeljane i događaje iz razdoblja talijanske okupacije Šibenika. Njegova vrijednost nije samo u spomeničkim obilježjima nego i u samoj lokaciji, neposredno povezanoj s tragičnim događajima iz 1942. godine.
Za razliku od pojedinačnih kipova i bista, riječ je o cjelovitom memorijalnom prostoru koji povezuje povijesno mjesto stradanja, spomeničku arhitekturu i uređeni okoliš.
Spomen-park na Šubićevcu jedno je od najvažnijih mjesta antifašističke memorijalne baštine u Šibeniku.
Neobična skulptura ispred suda
Ispred zgrade Županijskog suda u Ulici Stjepana Radića nalazi se modernistička apstraktna skulptura koju mnogi Šibenčani vjerojatno poznaju iz viđenja, ali malo tko zna njezinu povijest.
Skulptura se sastoji od triju okomito postavljenih geometrijskih elemenata. Donja dva imaju otvore s metalnim prečkama koje podsjećaju na zatvorske rešetke, dok je gornji element zatvoren.
Takva kompozicija može se povezati s motivima zatočeništva, neslobode i zatvorskog života.
Ipak, njezin službeni naziv, autor, godina postavljanja i točna posveta još nisu pouzdano utvrđeni.
Zato je zasad možemo opisati kao apstraktnu javnu skulpturu ispred zgrade suda, čija povijest tek treba biti detaljnije istražena.
Povijesni topovi na šibenskoj rivi
Podno Kneževe palače, odnosno današnjeg Muzeja grada Šibenika, nalaze se povijesni topovi.
Premda nisu kiparska djela u klasičnom smislu, važan su dio javno izložene šibenske vojno-pomorske baštine.
Topovi su jedan od prepoznatljivih detalja rive i podsjetnik na dugu vojnu i pomorsku povijest grada.
Kip sv. Mihovila kod Gradske knjižnice
Na ostacima gradskih zidina u blizini Gradske knjižnice nalazi se kip sv. Mihovila, zaštitnika Šibenika.
Riječ je o sakralnoj skulpturi koja pripada povijesnoj baštini grada i podsjeća na višestoljetnu povezanost Šibenika s njegovim nebeskim zaštitnikom.
Lik sv. Mihovila pojavljuje se i na brojnim drugim povijesnim obilježjima grada, od sakralnih građevina do gradskih simbola.
Fontana sa ženskom figurom u Đardinu
Među najstarijim javnim skulpturama Šibenika posebno mjesto zauzima fontana sa ženskom figurom koja na ramenu nosi vrč.
Nalazi se u Perivoju Roberta Visianija, a dopremljena je iz Graza 1894. godine, tijekom uređenja gradskog perivoja.
Fontana je svjedok razdoblja u kojem se Šibenik intenzivno modernizirao i dobivao izgled suvremenog grada.
Nakon konzervatorsko-restauratorskih radova ponovno je puštena u funkciju u siječnju 2026. godine.
Fontana sa sedrom ispred Gospe van Grada
U Perivoju fra Luje Maruna, ispred crkve Gospe van Grada, nalazi se neobična fontana sa sedrom donesenom sa Skradinskog buka.
Za razliku od klasičnih skulptura, ovdje je prirodni materijal postao središnji element javnog prostora.
Fontana je desetljećima prepoznatljiv detalj toga dijela grada, a njezin izgled podsjeća na povezanost Šibenika s rijekom Krkom.
Vodeni sat na Poljani
Najpoznatija suvremena vodena instalacija u Šibeniku nalazi se na Poljani.
Vodeni sat postavljen je tijekom obnove središnjeg gradskog trga 2020. godine.
Zamišljen je kao fontana koja mlazovima vode prikazuje vrijeme, spajajući tehničku funkciju i atraktivan izgled.
Iako su njegov rad pratili tehnički problemi, vodeni sat ostao je jedan od prepoznatljivih elemenata obnovljene Poljane.
Nikola Tommaseo – spomenik koji je nestao iz Đardina
Jedna od najzanimljivijih priča o šibenskim spomenicima vezana je uz Nikolu Tommasea, književnika i intelektualca europskog ugleda, rođenog u Šibeniku.
Njegov monumentalni spomenik, djelo talijanskog kipara Ettorea Ximenesa, svečano je otkriven 31. svibnja 1896. godine u današnjem Perivoju Roberta Visianija.
Bio je visok približno sedam metara i desetljećima predstavljao jedan od najvažnijih gradskih spomenika.
Spomenik je srušen 1954. godine, tijekom preuređenja perivoja.
Na približno istome mjestu danas stoji spomenik kralju Petru Krešimiru IV.
Tommaseov spomenik tako je jedan od najupečatljivijih primjera nestale šibenske spomeničke baštine.
Robert Visiani – grobni spomenik na sv. Ani
Poznati botaničar Robert Visiani, po kojem je nazvan gradski perivoj, pokopan je na groblju sv. Ane.
Ondje se nalazi njegovo grobno obilježje.
Visiani je bio jedan od najznačajnijih hrvatskih botaničara 19. stoljeća, a njegov znanstveni rad, osobito istraživanje dalmatinske flore, donio mu je međunarodni ugled.
Iako se njegovo ime najčešće povezuje s gradskim perivojem, njegov grobni spomenik također je dio šibenske povijesne baštine.
Ante Šupuk – otac modernog Šibenika bez javnog kipa
Zanimljivo je da među poznatim šibenskim javnim spomenicima nema samostalnog kipa ili biste Ante Šupuka, čovjeka koji je ostavio jedan od najdubljih tragova u razvoju grada.
Šupuk je bio prvi hrvatski gradonačelnik Šibenika, zaslužan za brojne infrastrukturne projekte, a njegovim poduzetničkim pothvatom izgrađena je hidroelektrana na Krki, zahvaljujući kojoj je Šibenik 1895. dobio javnu rasvjetu na izmjeničnu struju.
Za njegova mandata grad je dobio željezničku vezu, vodovod i brojne druge sadržaje koji su ga uveli u moderno doba.
Šupuk je pokopan na groblju sv. Ane, a njegovo ime nosi gradska ulica. Ipak, pitanje podizanja javnog spomenika jednom od najzaslužnijih ljudi u povijesti Šibenika ostaje zanimljiva tema.
Šibenski velikani i spomenička baština koja se još otkriva
Šibenik je tijekom stoljeća dao brojne znamenite osobe, među kojima su Antun i Faust Vrančić, Juraj Šižgorić, Robert Visiani, Ivo Brešan i mnogi drugi.
Njihova imena danas nose škole, ulice, trgovi i kulturne ustanove, a uspomenu na njih čuvaju i spomen-ploče, biste, grobna obilježja te druga umjetnička djela.
Posebno zanimljiv dio te baštine nalazi se unutar javnih ustanova, školskih zgrada i muzejskih zbirki, izvan pogleda većine prolaznika. Upravo ondje mogu se pronaći manje poznata djela koja svjedoče o ljudima zaslužnima za kulturni, znanstveni i društveni razvoj grada.
Priče o premještenim i ponovno pronađenim bistama pokazuju da šibenska spomenička baština nije samo ono što danas vidimo na ulicama. Ona obuhvaća i djela koja su nekada bila dio javnog prostora, ali su s vremenom uklonjena, pohranjena ili zaboravljena.
Grad čiji spomenici pričaju i o onome čega više nema
Šibenski spomenici nisu samo ukras gradskih trgova, parkova i ulica. Oni govore o ljudima koje je grad smatrao važnima, događajima koje je želio sačuvati od zaborava, ali i o vremenu u kojem su nastajali.
Posebno je zanimljivo koliko se ta slika mijenjala tijekom posljednjih stotinjak godina. Ondje gdje je nekada stajao spomenik Nikoli Tommaseu danas je kralj Petar Krešimir IV. Skulptura „Ribič” morala je ustupiti mjesto bistama narodnih heroja, koje su i same poslije uklonjene, dok je bista Sime Matavulja desetljećima bila skrivena ispod školskih stepenica.
Ovaj pregled nije konačan inventar svih šibenskih spomenika. U njega nisu pojedinačno uključeni brojni sakralni kipovi, nadgrobna plastika, spomen-ploče i reljefi na povijesnim građevinama, a za dio starijih bista još treba utvrditi gdje se danas nalaze.
Ipak, već poznati primjeri pokazuju da Šibenik ima bogatu i raznoliku spomeničku baštinu koja zaslužuje više pozornosti. Jer povijest grada ne čuvaju samo njegove tvrđave, palače i crkve, nego i kipovi pokraj kojih svakodnevno prolazimo, često ne znajući ni kome su posvećeni ni kakve se priče iza njih kriju.
