Slap, rimski logor i stara rudarska cesta: Brljan čuva stoljeća povijesti uz Krku

Slap Brljan visok je 15,5 metara, dug oko 300, a širok 180 metara. Preko njegovih sedrenih pragova, brada i konzola prelijevaju se vode Brljanskog jezera, poznatog i kao Bjelober ili Ćorića jezero.

Okružen šumskom vegetacijom, submediteranskim raslinjem, manjim pašnjacima i obrađenim poljima, Brljan je jedan od posebno zanimljivih dijelova toka Krke. U punom sjaju može ga se vidjeti u proljeće i tijekom razdoblja visokog vodostaja, kada preko sedrenih barijera protječe znatno više vode.

Na Brljanu su među mahovinama posebno zastupljene vrste Cinclidotus aquaticus i Rhynchostegium riparioides, još jedan detalj bogatog ekosustava koji prati Krku.

Od rimskog Burnuma do stare rudarske ceste

Brljan nije zanimljiv samo zbog prirodnih posebnosti. Njegova neposredna okolica čuva tragove tisućljetne prisutnosti čovjeka.

U blizini se nalaze ostaci rimskog vojnog logora Burnum, jednog od najvažnijih antičkih lokaliteta na području današnje Šibensko-kninske županije, dok na dugotrajnu povezanost stanovništva s rijekom podsjećaju i ostaci starih mlinica.

Preko samog slapišta prolazi i takozvana rudarska cesta, izgrađena 1936. godine. Ona danas predstavlja upečatljiv spoj prirodnog krajolika i ljudskih intervencija koje su se tijekom različitih razdoblja nizale uz Krku.

Najveća od njih ipak je nastala nekoliko desetljeća ranije.

Za potrebe hidroelektrane Miljacka početkom 20. stoljeća podignuta je brana koja je značajno intervenirala u prirodni izgled i hidrološke prilike Brljana.

Danas se tako na relativno malom prostoru susreću sedra i slapovi, rimska povijest, stare mlinice, cesta iz prve polovice 20. stoljeća i tragovi početaka proizvodnje električne energije.

A u središtu svega ostaje Krka, koja preko Brljana svladava svoju drugu veliku stepenicu na 72,5 kilometara dugom putovanju prema moru.