Prije točno 124 godine, 9. studenoga 1902., u kavani na šibenskoj Poljani održan je sastanak važan za razvoj bankarstva u gradu. Šibenski poduzetnici i ugledni građani okupili su se kako bi prikupili 60.000 kruna potrebnih za otvaranje podružnice Hrvatske vjeresijske banke, čime je Šibenik trebao dobiti bankarsku ustanovu povezanu s hrvatskim kapitalom.
Početkom 20. stoljeća Šibenik je prolazio kroz razdoblje gospodarskog razvoja. Jačali su trgovina, industrija i pomorski promet, ali je lokalnim poduzetnicima za daljnje poslovanje bio potreban pristup bankarskom kapitalu.
Za otvaranje banke trebalo prikupiti 120 dionica
Među onima koji su prepoznali potrebu za osnivanjem banke bio je šibenski gospodarstvenik Gazeari, koji je još 1902. stupio u kontakt s pokretačima Hrvatske vjeresijske banke u Dubrovniku i njihovim zagrebačkim pokroviteljima iz Prve hrvatske štedionice.
Zajedno s dr. Krsteljem prihvatio se prikupljanja dioničara na području šibenskog kotara. Uvjet dubrovačkih i zagrebačkih bankara bio je da se u Šibeniku upiše najmanje 120 dionica, svaka nominalne vrijednosti 500 kruna. Ukupno je trebalo osigurati 60.000 kruna.
Kako bi zainteresirali građane, Gazeari i Krstelj 1. studenoga 1902. poslali su okružnicu većem broju uglednih Šibenčana i stanovnika okolnih mjesta, pozivajući ih na sastanak zakazan za 9. studenoga u kavani na Poljani.
Sastanak je održan prema planu, a već sljedećeg dana organizatori su o rezultatima mogli izvijestiti ravnatelja Prve hrvatske štedionice Crnađka.
Osnivanju banke protivili se pripadnici talijanske stranke
Prikupljanje kapitala nije prošlo bez protivljenja. U izvještaju upućenom Zagrebu posebno je istaknuto da su pripadnici talijanske stranke i pojedinci pokušavali odgovoriti građane od kupnje dionica.
Osnivanje bankarske podružnice tako je, uz gospodarsku, imalo i političku dimenziju, u vremenu kada su se u Dalmaciji sukobljavali različiti nacionalni i politički interesi.
Unatoč protivljenju, inicijativa je dovela do uspostave šibenske podružnice Hrvatske vjeresijske banke. Bila je to važna etapa u razvoju domaćeg bankarstva jer je omogućila stvaranje prvog lokalnog bankarskog kadra, kojeg u gradu dotad nije bilo.
Banka kasnije dobila zgradu na obali
Hrvatska vjeresijska banka kasnije je poslovala u sastavu drugih bankarskih ustanova. Njezino poslovanje u Šibeniku preuzela je banka sa sjedištem u Trstu, koja je za svoju podružnicu sagradila posebnu zgradu na obali, poznatu kao kuća Cok, poslije srušenu.
O ovom manje poznatom događaju iz šibenske gospodarske povijesti pisao je Šibenski list 1954. godine, u osvrtu na razvoj bankarstva u gradu krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
Sastanak održan 9. studenoga 1902. u kavani na Poljani pokazuje kako su se u tadašnjem Šibeniku pokretali gospodarski pothvati. Prije nego što su banke postale uobičajen dio gradskog života, za njihovo je otvaranje trebalo pronaći zainteresirane ulagače, prikupiti kapital i pridobiti povjerenje građana.
