Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Bogato arheološko nalazište
Zašto Bribirsku glavicu kod Skradina zovu hrvatskom Trojom?
Na uzvisini iznad današnjeg Bribira, na mjestu s kojeg se stoljećima nadzirao put između obale i zaleđa, nalazi se jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj – Bribirska glavica. Na svega nekoliko hektara sažeta je povijest duga više tisuća godina, od prapovijesnih zajednica, preko rimskog grada Varvarije, do srednjovjekovnog središta moći hrvatskog plemstva.
Bribirska glavica uzdiže se oko 300 metara nadmorske visine i zauzima prostor od približno sedam hektara. Taj položaj nije bio slučajan: uzvisina pruža izvanredan pregled nad Ravnim kotarima i komunikacijskim pravcima koji su povezivali jadransku obalu s unutrašnjošću.
Upravo zbog toga Bribirska glavica bila je privlačno mjesto za život i upravljanje prostorom tijekom gotovo svih povijesnih razdoblja.
Najraniji tragovi naseljavanja sežu u prapovijest, što svjedoči o dugotrajnoj privlačnosti ovog prostora. U antičko doba na glavici se razvila Varvaria, važno liburnsko, a potom rimsko središte.
Ostaci bedema, zidova i urbanih struktura i danas su vidljivi u tlocrtima, otkrivajući da se radilo o utvrđenom i organiziranom gradu, prilagođenom obrani i upravi šireg područja.
Posebno mjesto u povijesti Bribirske glavice pripada srednjem vijeku. Tada se ovdje razvija Bribir, jedno od ključnih političkih i upravnih središta hrvatskog prostora. U 13. i 14. stoljeću Bribir je sjedište moćne velikaške obitelji Šubića, u čije je vrijeme lokalitet doživio svoj vrhunac.
Utvrda, sakralni objekti i prateća infrastruktura svjedoče o Bribiru kao simbolu feudalne moći, ali i kao stvarnom središtu političkog odlučivanja.
Zbog iznimne slojevitosti – gotovo neprekinutog niza naseljavanja od prapovijesti do novog vijeka – Bribirska glavica često se naziva “hrvatskom Trojom”. Taj nadimak ne odnosi se na mit, nego na činjenicu da se na jednom mjestu mogu pratiti brojne faze gradnje, rušenja, prilagodbe i ponovne izgradnje, slojevito položene jedna nad drugom.
Arheološka istraživanja na Bribirskoj glavici traju više od stoljeća.
Od ranih istraživača s početka 20. stoljeća do suvremenih, sustavnih i međunarodnih projekata, lokalitet se postupno otkriva i dokumentira. Moderna istraživanja ne donose samo nove nalaze, nego i cjelovitije razumijevanje urbanizma, svakodnevnog života i političke uloge Bribira kroz različita razdoblja.
Danas Bribirska glavica posjetitelju nudi doživljaj arheologije “na otvorenom”. Umjesto rekonstruiranih građevina, prostor obilježavaju temelji, zidovi i obrisi nekadašnjih ulica, koji jasno pokazuju kako je naselje bilo organizirano. Šetnja lokalitetom zapravo je hod kroz vrijeme, gdje se na svakom koraku susreću tragovi različitih epoha.
Vrijednost Bribirske glavice nadilazi pojedinačne nalaze. Ona leži u kontinuitetu i slojevitosti, u mogućnosti da se na jednom mjestu prate tisućljetni procesi naseljavanja, moći i prilagodbe prostoru.
Upravo zato Bribir nije samo arheološko nalazište, nego jedinstveni povijesni arhiv u kamenu i zemlji – svjedočanstvo dugog trajanja života na prijelazu između Mediterana i unutrašnjosti Balkana.
