Znate li kako su šibenski kvartovi dobili imena? Baldekin krije posebno zanimljivu priču

Šibenik kakav danas poznajemo nastajao je stoljećima. Grad se širio izvan svojih zidina, nekadašnja polja, vrtovi, šume i težački predjeli postupno su postajali gradske četvrti, ali su mnoga stara imena preživjela.

I upravo se iza nekih od njih kriju priče koje danas znaju iznenaditi čak i Šibenčane.

Baldekin – mjesto na kojem se zastajalo s baldakinom

Jedno od najprepoznatljivijih šibenskih imena ujedno ima i jedno od zanimljivijih objašnjenja.

Naziv Baldekin povezuje se s baldakinom, odnosno baldahinom, svečanim pokrovom koji se nosio iznad Presvetog Sakramenta tijekom vjerskih procesija.

Prema šibenskoj jezičnoj i lokalnoj predaji koju bilježi Ivo Jakovljević, na prostoru današnjeg Baldekina nalazilo se mjesto na kojem su procesije zastajale s baldakinom. Po tome je predio s vremenom dobio ime koje se zadržalo sve do danas.

Zanimljivo je da se u starijoj talijanskoj toponimiji pojavljuje naziv Baldacchino, talijanska riječ za baldahin, što dodatno podupire takvo tumačenje podrijetla imena.

Današnji Baldekin izrastao je u jedan od najvećih šibenskih kvartova, a malo tko dok svakodnevno izgovara njegovo ime pomisli na vjerske procesije koje su nekada prolazile tim prostorom.

Mandalina – ime čuva uspomenu na Mariju Magdalenu

Kod Mandaline trag vodi prema staroj crkvici i nekoliko stoljeća u prošlost.

Naziv se povezuje s crkvom svete Marije Magdalene, po kojoj je prostor dobio ime. Sam poluotok spominje se još u 14. stoljeću, dok se crkva sv. Marije Magdalene u povijesnim izvorima pojavljuje u 15. stoljeću. Naselje pod imenom Mandalina zabilježeno je početkom 16. stoljeća.

Tijekom vremena iz imena Magdalena razvio se lokalni oblik Mandalina, koji je postao naziv čitavog predjela i današnje gradske četvrti.

Meterize – ime iz vremena rovova i obrane

Današnjem govorniku riječ Meterize možda ne znači mnogo, ali nekada je imala vrlo konkretno značenje.

Riječ meteriz označavala je obrambeni rov, opkop ili šanac. Riječ je o starom turcizmu, a takvi nazivi ostajali su vezani uz prostore na kojima su se nalazili obrambeni položaji.

Toponomastička literatura bilježi Meterize i na šibenskom području pa ime današnjeg kvarta najvjerojatnije čuva uspomenu na nekadašnju obrambenu funkciju tog prostora.

Drugim riječima, naziv koji danas povezujemo sa stambenim naseljem vuče korijen iz vremena kada je riječ meteriz prije svega asocirala na rovove, vojsku i obranu.

Varoš je nekada bila Vrtline

Priča o Varošu vodi nas pred nekadašnje šibenske gradske zidine.

Prostor koji danas poznajemo kao Varoš nekada se nazivao Vrtline, što dovoljno govori o njegovu tadašnjem izgledu i namjeni.

Kako se početkom 17. stoljeća izvan stare gradske jezgre razvijalo naselje, stari naziv postupno je ustupao mjesto Varošu. Sama riječ varoš u prošlosti se koristila za naselje ili dio grada izvan stare utvrđene jezgre.

Da je naziv vrlo star potvrđuju i šibenske matice. Već se 1624. godine pojavljuje zapis „vile Varos“.

Varoš je tako jedan od najboljih primjera kako je širenje Šibenika ostalo zapisano upravo u imenu jednog njegova dijela.

Dubrava – ondje gdje je bila šuma

Kod Dubrave nema velike tajne, ali naziv otkriva kako je taj prostor nekada izgledao.

Riječ dubrava stari je slavenski naziv povezan s riječju dub, odnosno hrastom, a označavala je šumu ili šumarak, osobito hrastovu šumu. Toponomastička istraživanja šibenske Dubrave također povezuju ime naselja s vegetacijom toga područja.

Danas je Dubrava veliko prigradsko naselje, no njezino ime i dalje čuva sliku prostora kakav je postojao mnogo prije današnjih kuća, cesta i poslovnih objekata.

Crnica, Ljubica i kuga – ime oko kojeg još nema konačnog odgovora

Kod Crnice priča postaje zamršenija jer se uz ime ovog starog šibenskog predjela veže nekoliko različitih tumačenja.

U šibenskoj lokalnoj baštini pojavljuje se naziv Ljubica, koji Ivo Jakovljević bilježi kao prvo ime za Crnicu. Naziv se povezuje s violama, odnosno ljubičicama, kojih je na tom prostoru navodno bilo u izobilju prije industrijalizacije.

U starom šibenskom govoru zabilježen je i zanimljiv spoj „Crnica-Jubica“. Ime Ljubica nije potpuno nestalo. I danas ga na Crnici nose sportski centar i dječji vrtić.

Međutim, nema dovoljno čvrstih dokaza da je cijeli prostor današnje Crnice u jednom trenutku službeno nosio isključivo ime Ljubica, a zatim bio formalno preimenovan u Crnicu. Moguće je da su se nazivi odnosili na susjedne ili djelomično preklopljene prostore i neko vrijeme živjeli paralelno.

Posebno je zanimljiva predaja koja ime Crnica povezuje s kugom. U povijesnim prikazima crničke župe spominje se i tumačenje prema kojem bi naziv mogao biti povezan s velikim pomorom stanovništva tijekom epidemija kuge koje su kroz povijest teško pogađale Šibenik.

Ipak, nema dovoljno čvrstih dokaza da bi se upravo kuga mogla proglasiti sigurnim razlogom nastanka imena.

Postoje i druga tumačenja. Naziv se povezivao s crnogoričnom šumom, a samo značenje riječi crnica može asocirati i na tamnu, crnu zemlju.

Ono što se može tvrditi s mnogo više sigurnosti jest da je Crnica stariji toponim od industrijskog razvoja tog dijela Šibenika. Zbog toga priča da je kvart dobio ime zbog crnila i onečišćenja povezanog s kasnijim tvornicama ne može objasniti izvorni nastanak naziva.

Je li, dakle, Crnica dobila ime po crnoj zemlji, vegetaciji, pomoru tijekom kuge ili nečem četvrtom, zasad ostaje otvoreno pitanje.

Šubićevac – nema tako jednostavnu vezu sa Šubićima

Na prvi pogled činilo bi se sasvim logičnim da je Šubićevac dobio ime po poznatoj hrvatskoj plemićkoj obitelji Šubić.

Međutim, akademik i arheolog Mate Suić bavio se upravo podrijetlom naziva Šubićevac i nije prihvaćao jednostavno povezivanje tog toponima s plemićima Šubićima.

Suić je razmatrao mogućnost da korijen imena treba tražiti u mnogo starijem nazivu povezanom sa šumom odnosno šumovitim prostorom. Pokušao je rekonstruirati jezični put kojim je stariji naziv tijekom vremena mogao prerasti u današnji Šubićevac.

No ni sam tu mogućnost nije predstavio kao konačno dokazanu etimologiju.

Zato kod Šubićevca treba biti oprezan. Naizgled očita veza s obitelji Šubić nije prihvaćena kao sigurno ćobjašnjenje podrijetla naziva, dok konačan odgovor na pitanje kako je Šubićevac zapravo dobio ime još nije potpuno razriješen.