Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Učinkovitost u padu
Hrvatski paradoks: U obrazovanju sve manje učenika i studenata, sve više nastavnika i administracije
Iako Hrvatska za obrazovanje izdvaja 5,3 posto BDP-a, iznad prosjeka Europske unije, učinkovitost sustava opada – broj učenika pada, broj zaposlenih u školama raste, a rezultati na međunarodnim testovima stagniraju.
Kvaliteta obrazovanja izravno utječe na ekonomski razvoj. Razlika od 50 bodova na PISA testu iz matematike ubrzava rast BDP-a za 1 postotni bod u dugom roku, dok rast numeričke pismenosti za jednu standardnu devijaciju donosi 18 posto veća primanja u srednjoj dobi, pokazuje longitudinalno istraživanje The Economic Case for Education (European Expert Network on Economics of Education), provedeno u više zemalja kroz pola stoljeća, piše Lider Media.
Stoga brine pad učinkovitosti školskog sustava u Hrvatskoj: broj učenika u osnovnim/srednjim školama pada, dok ukupni broj zaposlenih u obrazovnom sustavu raste s naglaskom na nenastavno osoblje. U odnosu na 2019./2020. učenika je tri posto manje, nastavnika 1,6 posto više, a nenastavnog kadra čak 7,4 posto više. Dijelom to odražava angažman asistenata, psihologa i pedagoga nakon pandemije, što je pozitivna mjera za mentalno zdravlje.
No Hrvatska je i među OECD zemljama s bržim rastom prosječne dobi srednjoškolskih nastavnika, a čak četvrtina mlađih od 30 godina želi napustiti sektor obrazovanja. To otvara pitanje dubljih uzroka: preopterećenosti, slabe društvene percepcije i loših karijernih planova u sustavu.
Do 2035. broj djece od tri do 18 godina u nas će pasti devet posto u odnosu na 2022., prema izvješću Investing in Education 2025. Kvalitetnije i personalizirano obrazovanje je moguće, no bez promjene ulaganja i upravljanja sustavom raste neučinkovitost. Iako Državni pedagoški standard nalaže optimalan broj učenika u razredima, u praksi se uključuje više djece s poteškoćama, što povećava opterećenost nastavnika i 'ruši' kvalitetu nastave osobito u većim razredima i smjenama.
Neusklađenost pada broja učenika s brojem zaposlenih paradoksalno dovodi Hrvatsku na vrh IMD-ove ljestvice 'privlačenja talenata' prema omjeru učenika i nastavnika jer broj učenika godinama pada, broj zaposlenih raste pa ni jedna država nema bolji omjer.
Sve manje studenata, a više studija i studijskih programa
U visokom obrazovanju trendovi su još gori: nakon ljetnog upisnog roka 2025. ostalo je 15.259 slobodnih mjesta (37 posto svih upisnih mjesta!), a 61 studij nije upisao nijedan student, mnogi u STEM području važnom za ekonomski rast.
Problem nije manjak mjesta, već interesa i usklađenosti s onim što mladi vide perspektivnim. Još više brine da je redovnih studenata 8,2 posto manje nego prije pet godina, dok je nastavnika 3,9 posto, a nenastavnog osoblja čak 8,5 posto više. U deset godina broj maturanata koji upišu studij pao je za više od devet tisuća, uglavnom zbog demografskih trendova i emigracija. Unatoč tome, niču nova visoka učilišta i programi, a s time i administrativno opterećenje sustava.
Više pročitajte ovdje.