Kuhinjske krpe koristimo gotovo svakodnevno – njima brišemo ruke, posuđe, radne površine i prolivena pića ili ostatke hrane. Upravo zato vrlo brzo mogu postati idealno mjesto za razmnožavanje bakterija, a mikrobiologinja upozorava da bismo ih trebali mijenjati mnogo češće nego što mnogi misle.
Dr. Primrose Freestone, mikrobiologinja sa Sveučilišta u Leicesteru, kaže da bi kuhinjske krpe trebalo mijenjati svaki dan. Vlažna tkanina, ostaci hrane i toplina u kuhinji stvaraju uvjete u kojima se bakterije lako razmnožavaju, a zatim se krpom mogu prenijeti na posuđe, ruke i druge površine.
Ne čekajte da krpa počne neugodno mirisati
Rasprava o tome koliko često treba mijenjati kuhinjske krpe već dugo traje, osobito na društvenim mrežama. Neki ih peru tek kada počnu neugodno mirisati ili izgledati prljavo, dok ih drugi mijenjaju svakodnevno ili svakih nekoliko dana.
Prema riječima stručnjakinje, čekanje da krpa postane vidljivo prljava nije najbolja ideja. Problem je u tome što mikroorganizmi mogu biti prisutni mnogo prije nego što ih možemo primijetiti mirisom ili golim okom.
Na krpe dospijevaju mikrobi s ruku, sirove i kuhane hrane, posuđa i kuhinjskih površina. Kada njima obrišemo prosutu tekućinu ili ostatke hrane, bakterije ostaju među vlaknima tkanine.
Vlaga i toplina stvaraju idealne uvjete za bakterije
Pamuk i lan od kojih se često izrađuju kuhinjske krpe mogu zadržavati vlagu. Ako se tome pridodaju ostaci hrane i relativno topla temperatura u kuhinji, dobiva se vrlo povoljno okruženje za rast mikroorganizama.
Freestone objašnjava da je osobito problematično kada se ista krpa koristi za više zadataka – primjerice, prvo za brisanje ostataka hrane, a zatim za sušenje čistog posuđa.
Bakterije koje su završile na krpi tako se mogu prenijeti izravno na tanjur ili drugu površinu koja je prethodno bila čista.
Među njima mogu biti E. coli i salmonela
U kuhinjskom okruženju mogu se pronaći različite vrste bakterija, među kojima su Staphylococcus aureus, Micrococcus, Enterobacter, Klebsiella, E. coli, Pseudomonas aeruginosa i Bacillus subtilis, piše 24sata.
Neke od njih mogu izazvati bolesti kod ljudi, posebno ako dospiju u hranu. E. coli i salmonela među najpoznatijim su bakterijama povezanim s trovanjem hranom, dok neke vrste Enterobactera i Klebsielle mogu izazvati ozbiljne infekcije.
Krpa može prenijeti bakterije s jednog mjesta na drugo
Rizik nije samo u tome što se bakterije nalaze na krpi, nego i u načinu na koji je koristimo.
Ako se krpom, primjerice, obriše tekućina koja sadrži patogene bakterije, a potom se istom krpom prebriše čista radna površina, bakterije se mogu prenijeti na novo mjesto.
Upravo zbog takve unakrsne kontaminacije kuhinjske krpe mogu predstavljati veći higijenski problem nego što se na prvi pogled čini. Britanska Agencija za standarde hrane također upozorava da krpe i kuhinjski ručnici mogu biti važan izvor unakrsne kontaminacije jer bakterije na njima mogu preživjeti.
Nikako ih ne ostavljajte zgužvane
Veliku razliku može napraviti i način na koji ostavljamo krpu nakon korištenja.
Mikrobiologinja savjetuje da se kuhinjska krpa nakon svake upotrebe dobro raširi i ostavi da se potpuno osuši. Bakterije se posebno brzo razmnožavaju ako vlažnu krpu zgužvamo i ostavimo na radnoj plohi ili kraj sudopera.
Istraživanja citirana u tekstu pokazala su da je nakon 24 sata razina bakterija na krpama koje su bile raširene i dobro osušene bila oko tisuću puta niža nego na onima koje su ostale vlažne i zgužvane.
Istraživanje sa sirovom piletinom pokazalo velik rizik
Koliko se lako bakterije mogu prenijeti pokazalo je i istraživanje u kojem su znanstvenici krpama brisali daske za rezanje koje su prethodno bile korištene za pripremu sirove piletine kontaminirane salmonelom.
Nakon toga testirali su krpe i utvrdili da je oko 90 posto njih sadržavalo salmonelu.
Salmonela može izazvati simptome poput proljeva, povišene temperature i grčeva u trbuhu, pa stručnjaci posebno upozoravaju na oprez nakon rukovanja sirovim mesom.
Kako ih pravilno prati?
Ako je krpa vidljivo prljava, prema Freestone, već je odavno došlo vrijeme da završi u pranju.
Osim redovitog pranja, moguće je dodatno smanjiti broj preostalih mikroorganizama korištenjem vrlo vruće vode ili odgovarajućeg sredstva za dezinfekciju prema uputama proizvođača. Freestone navodi i da glačanje kuhinjskih krpa na visokoj temperaturi može dodatno pomoći u njihovoj dezinfekciji.
Njemački Savezni institut za procjenu rizika, primjerice, preporučuje da se kuhinjske krpe nakon korištenja osuše, redovito mijenjaju te peru na najmanje 60 stupnjeva.
Odvojene krpe za različite zadatke
Još jedna dobra navika je ne koristiti istu krpu za sve.
Krpa kojom brišemo ruke tijekom pripreme hrane ne bi trebala nužno biti ista ona kojom sušimo čisto posuđe. Slično vrijedi i za krpe kojima brišemo radne površine ili ostatke hrane.Stručnjaci upozoravaju da upravo višestruka uporaba iste krpe povećava mogućnost prijenosa mikroorganizama s jednog mjesta na drugo.Kako dodatno smanjiti rizik od trovanja hranom?
Uz redovito mijenjanje kuhinjskih krpa, stručnjaci preporučuju nekoliko osnovnih pravila
Radne površine i ruke treba održavati čistima, a sirovo meso, perad, ribu i jaja držati podalje od hrane koja se neće dodatno termički obrađivati. Za sirovu hranu preporučuje se koristiti odvojene daske za rezanje i posuđe kako bi se smanjio rizik od unakrsne kontaminacije.
Hranu je također važno dovoljno termički obraditi. Pouzdan način provjere je termometar za hranu jer sigurna unutarnja temperatura ovisi o vrsti namirnice.
Kvarljivu hranu treba što prije staviti u hladnjak, a smrznutu hranu ne preporučuje se odmrzavati na kuhinjskom pultu. Sigurnije ju je odmrznuti u hladnjaku, hladnoj vodi ili mikrovalnoj pećnici jer se pri sobnoj temperaturi bakterije na vanjskim dijelovima hrane mogu brzo razmnožavati.
Stručnjaci upozoravaju i da se prilikom procjene je li neka namirnica još dobra ne treba oslanjati isključivo na datum na pakiranju. Ako hrana ima neuobičajen miris, izgled ili druge znakove kvarenja, sigurnije ju je ne koristiti.
Poruka mikrobiologinje tako je prilično jednostavna: kuhinjsku krpu najbolje je zamijeniti čistom svaki dan, tijekom korištenja je dobro osušiti te izbjegavati brisanje različitih površina istom krpom. Mala promjena navike može pomoći u sprječavanju prijenosa bakterija po kuhinji i smanjiti rizik od trovanja hranom.