Ove osobine djeca nasljeđuju od očeva tek u kasnijim godinama

Čim se dijete rodi, okolina pokušava prepoznati obiteljske crte – čije su oči, nos ili osmijeh. No genetika ne djeluje uvijek odmah. Mnoge osobine koje djeca nasljeđuju od očeva razvijaju se sporo i postaju vidljive tek s rastom i hormonalnim promjenama.

Kako navodi portal Index.hr, upravo je to razlog zašto dijete koje u ranom djetinjstvu ne nalikuje ocu, u tinejdžerskim godinama može postati njegova preslika.
Prema genetičkim objašnjenjima objavljenima u Nature Education, naslijeđene osobine slijede jasna biološka pravila, ali njihova se aktivacija može dogoditi u različitim životnim fazama. Neki geni ostaju “uspavani” u ranom djetinjstvu te se uključuju tek kasnije, pod utjecajem rasta, hormona i tjelesnog sazrijevanja.

Struktura lica
Dječje lice se s godinama značajno mijenja. U ranoj dobi ono je mekše i zaobljenije, dok se tijekom odrastanja koštana struktura postupno izdužuje. Čeljust postaje izraženija, brada se formira, a nos dobiva jasniji oblik. Upravo su te promjene često snažno povezane s očevom genetikom, zbog čega sličnost s ocem dolazi do izražaja tek kasnije.

Karakteristike kose
Nasljeđivanje kose nije ograničeno samo na boju. Tekstura, gustoća, brzina rasta pa čak i prirodni razdjeljak često imaju snažnu genetsku komponentu. Linija kose također je česta obiteljska crta, a mnogi od tih detalja postaju uočljivi tek u pubertetu, kada hormoni počinju snažno utjecati na ciklus rasta kose.

Očev utjecaj na razvoj
Otac svojim kromosomima određuje biološki spol djeteta, no puni učinci te činjenice vide se tek s vremenom. Spolno uvjetovani obrasci rasta, hormonalne reakcije i tjelesni razvoj najčešće se postupno manifestiraju tijekom adolescencije, a ne odmah po rođenju.

Tjelesna građa i metabolizam
Kod neke djece tijelo reagira na prehranu i tjelesnu aktivnost gotovo identično kao tijelo njihova oca. Način na koji se gradi mišićna masa, raspodjeljuje masno tkivo ili razina energije često slijede naslijeđene obrasce. Iako genetika ne određuje sudbinu, ona snažno utječe na to kako će tijelo odgovarati na svakodnevne navike.

Skrivene zdravstvene sklonosti
Nisu sve naslijeđene osobine vidljive izvana. Genetske sklonosti povezane sa zdravljem srca, regulacijom šećera u krvi ili metabolizmom mogu ostati neprimijećene do odrasle dobi. Upravo zato liječnici veliku važnost pridaju obiteljskoj povijesti bolesti – svijest o rizicima često omogućuje pravodobnu prevenciju.

Emocionalni obrasci i temperament
I temperament ima genetsku osnovu. Djeca ponekad preuzimaju očev način reagiranja na stres, razinu strpljenja ili sposobnost smirivanja. Iako okolina i iskustva snažno oblikuju osobnost, unutar obitelji se često prepoznaju slični emocionalni obrasci koji se s godinama sve jasnije očituju.

Na kraju, sličnost s ocem rijetko je trenutačna. Ona se gradi kroz vrijeme, potaknuta rastom, hormonima i razvojem. Genetika može zapisati osnovni scenarij, ali tek životni proces odlučuje kada će se pojedine osobine pojaviti i doći do izražaja.