Ilegalni građevinski otpad gomila se po cijeloj županiji, za sanaciju se troši ogroman novac

Paralelno troši se golem novac za sanaciju takvih nedjela. Rješenje, koje tek treba pokazati svoju učinkovitost, jesu izmjene zakona o gradnji prema kojima nema uporabne dozvole bez dokaza o pravilnom odlaganju otpada, a u pripremi je i e-inspekcija - satelitski nadzor promjena u prostoru, piše HRT.

Na neasfaltiranom putu oko Drniša, koji se nalazi na zaštićenom području, na rubu Nacionalnog parka Krka, netko je bacio građevinski otpad.

- Većinom ljudi okreću glavu, nitko neće prijaviti, jako je mala svijest o tome- rekao je Ivica Pamuković, referent za komunalnu strukturu u Gradu Drnišu.

Prekršaj koji će porezne obveznike stajati pola milijuna eura. Toliko će stajati sanacija sedam divljih deponija na području Drniša.

- Sve lokacije koje se očiste dobit će videonadzor, planiramo postaviti kamere kojima će upravljati komunalno redarstvo koje ćemo u tom dijelu organizirati- ispričao je gradonačelnik Drniša Tomislav Dželalija za HRT .

Jer u praksi se pokazalo da ljudi vole bacati otpad na ista mjesta. Primjerice, u Šibeniku u prošloj godini sanirali su 30 mikrolokacija, potrošeno je više od 200 000 eura, no otpad se ponovno pojavio na istim mjestima. I bacaju svi, od neodgovornih pojedinaca do građevinaraca. Odlagalište na Bikarcu zaprimi godišnje samo 10 000 tona građevinskog otpada.

- Vidimo da dobar dio otpada završava nažalost i u prirodi, komentirao je direktor Bikarca Robert Podrug.

Kvaka je u plaćanju, jer cijena odlaganja građevinskog otpada kreće se 10 do 75 eura po toni. Baciti u prirodu je besplatno.

No rješenje je ponudio Novi zakon o gradnji - bez dokaza o zbrinjavanju otpada nema uporabne dozvole koju svi moraju imati, a više pročitajte ovdje.