Dok europske države zbog starenja stanovništva postupno podižu dob za odlazak u mirovinu, Hrvatska zasad nema odluku o povećanju granice iznad 65 godina.
Radni vijek u Europi se produljuje, a Danska bi prema projekciji OECD-a za generacije koje tek ulaze na tržište rada mogla imati granicu za odlazak u mirovinu čak 74 godine. Hrvatska zasad ne planira podići redovitu dob za starosnu mirovinu iznad 65 godina.
Kako piše Poslovni.hr, prosječna normalna dob za odlazak u mirovinu za osobe koje su se umirovljavale 2024. iznosila je 64,7 godina za muškarce i 63,9 godina za žene. OECD za ljude koji danas tek počinju raditi predviđa prosjek od 66,4 godine za muškarce te 65,9 za žene.
Danska već odlučila o 70 godina
Danska trenutačno ima redovitu dob za mirovinu od 67 godina, a tamošnji je parlament već usvojio njezino povećanje na 70 godina od 2040. godine.
Procjena od 74 godine nije nova zakonska granica, nego projekcija OECD-a koja ovisi o nastavku sadašnjeg modela povezivanja mirovinske dobi s očekivanim životnim vijekom. U Danskoj se već raspravlja o mogućem ublažavanju takve formule nakon 2040.
Visoke granice predviđaju se i drugdje. Estonija bi mogla dosegnuti 71 godinu, dok OECD za Italiju, Nizozemsku i Švedsku procjenjuje dob od oko 70 godina. Finska bi prema postojećim pravilima mogla doći do 68, a Slovačka do 69 godina.
Reforme već krenule
Povećanja nisu samo dugoročne projekcije. Belgija ide prema dobi za umirovljenje od 67 godina, Ujedinjeno Kraljevstvo planira daljnje podizanje prema 68, a Češka je usvojila postupno povećanje na 67 godina.
Razlog je isti u većem dijelu Europe: stanovništvo stari, ljudi žive dulje, a smanjuje se udio radno aktivnih koji financiraju mirovinske sustave. Države zato pokušavaju održati odnos između godina rada, vremena provedenog u mirovini i troška sustava.
Što vrijedi u Hrvatskoj
Muškarci u Hrvatskoj pravo na starosnu mirovinu stječu sa 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža. Za žene još traje prijelazno razdoblje pa u 2026. pravo ostvaruju sa 64 godine i najmanje 15 godina staža.
Dobna granica za žene raste za tri mjeseca godišnje: 2027. bit će 64 godine i tri mjeseca, 2028. 64 godine i šest mjeseci, a 2029. 64 godine i devet mjeseci. Od 1. siječnja 2030. uvjeti se izjednačavaju te će i žene i muškarci redovitu starosnu mirovinu ostvarivati sa 65 godina.
Za dugogodišnje osiguranike vrijedi posebno pravilo: osoba sa 60 godina života i 41 godinom staža osiguranja u efektivnom trajanju može u starosnu mirovinu. Opći uvjet za prijevremenu starosnu mirovinu je 60 godina života i 35 godina staža, dok žene u 2026. zbog prijelaznog razdoblja to pravo mogu ostvariti s 59 godina i 34 godine staža.
Odluka o povećanju redovite dobi za odlazak u mirovinu iznad 65 godina u Hrvatskoj zasad nije donesena. Ipak, demografski pritisak koji je pokrenuo reforme diljem Europe prisutan je i ovdje, pa će pitanje duljine radnog vijeka ostati među važnim temama mirovinske politike.
