Gotovo je s prikrivanjem dohotka: Od danas Hrvatska kreće pratiti sve financijske tokove građana

Stupanjem na snagu 11. prosinca, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza donio je hrvatskim poreznim institucijama — Poreznoj upravi, Carinskoj upravi i Ministarstvu financija — opsežnije alate za prikupljanje i automatsku razmjenu informacija s drugim državama. Njime se u nacionalno zakonodavstvo implementiraju dvije europske direktive: 2023/2226, koja uređuje razmjenu informacija o kripto-imovini, prihodima i financijskim računima, te 2025/872, usmjerena na obveze izvješćivanja digitalnih platformi i suradnju u oporezivanju.

Cilj je ojačati administrativnu suradnju među državama članicama EU i osigurati jedinstven, harmonizirani okvir koji odgovara suvremenim oblicima financija i digitalne ekonomije. Direktive bi trebale značajno otežati izbjegavanje poreza, prikrivanje prihoda i korištenje offshore struktura.

Širi opseg razmjene: prvi put i kripto-imovina

Zakon širi spektar podataka koji podliježu automatskoj razmjeni — uvrštavaju se i izvješća o kripto-imovini, a hrvatske institucije dobivaju jasne obveze nadzora nad prikupljanjem tih informacija. Razmjenjivat će se i dodatni podaci o vlasništvu, rezidentnosti, strukturi financijskih računa i investicijskim udjelima.

U praksi, banke, financijske institucije i digitalne platforme, uključujući pružatelje kripto-usluga, morat će prikupljati podatke o identitetu korisnika, njihovim računima i transakcijama — od kupnji i prodaja kripta do prihoda od kamata, dividendi i financijskih instrumenata. Ti se podaci zatim prosljeđuju Poreznoj upravi, koja ih provjerava i po potrebi dijeli s poreznim tijelima drugih članica EU.

Mehanizam automatske razmjene znači, primjerice, da će transakcije hrvatskog državljanina na njemačkoj kripto-platformi automatski stizati hrvatskim poreznim vlastima. Građani su i dalje dužni provjeriti ispravnost evidentiranih podataka, dok Porezna uprava dobiva veći prostor za nadzor i sankcije.

Oružje EU-a protiv utaja i financiranja terorizma

Europska unija razmjenu informacija smatra ključnim alatom u borbi protiv porezne utaje, pranja novca i financiranja terorizma. Europski parlament upozorava da je brzo rastući sektor kripto-imovine poreznim vlastima do sada otežavao praćenje kapitalnih dobitaka i prekograničnih tokova.

Financijski stručnjaci većinom pozdravljaju promjene, ističući da veća transparentnost povećava stabilnost tržišta i povjerenje investitora. Prema njima, jasno definirana pravila doprinijet će uređenijem sektoru — a jedna je poruka zajednička: tko ne želi probleme, mora uredno prijaviti prihode iz kripta.

Kripto zajednica u strahu od pada ulaganja

S druge strane, dio kripto-zajednice brine da nova regulativa ne obuhvaća čitav ekosustav te da će stroga pravila ulaganja učiniti nepraktičnima ili neprivlačnima, osobito malim ulagačima. Anketna studija EU Tax Observatoryja pokazala je da više od 70 posto investitora trenutačno ne prijavljuje prihode — što ukazuje na nužnost regulacije, ali i na potencijalno velik udar na postojeće prakse.

Očekuje se da će potpuno funkcioniranje sustava zahtijevati godinu dana prilagodbe, s obzirom na opsežne logističke i tehničke izazove. Porezna uprava morat će obraditi golemu količinu podataka iz različitih financijskih i kripto-servisa, što nosi rizik preopterećenja administrativnih kapaciteta. Analitičari procjenjuju da bi prvi stvarni učinci na porezne prihode mogli biti vidljivi tek 2027. godine.

Široka potpora u Europskom parlamentu — uz oprez konzervativaca

Europski parlament godinama je pozivao na jačanje nadzora nad tržištem kriptovaluta, a većinu dosadašnjih rezolucija poduprla je široka većina zastupnika, uključujući i skupine koje tradicionalno zaziru od europske centralizacije, poput Europskih konzervativaca i reformista (ECR).

Hrvatski eurozastupnik Stephen Nikola Bartulica (ECR), član nadležnog odbora ECON, daje uvjetnu podršku novim pravilima. “Ne možemo se praviti da će kripto ostati izvan poreznog sustava – to nije ni realno ni pravedno. Ali možemo i moramo inzistirati da porezna transparentnost ne postane stražnja vrata za nedemokratski financijski nadzor”, izjavio je za Hinu.

Prema Bartulici, jedinstven okvir poput DAC8 može smanjiti fragmentaciju i spriječiti zlouporabe, ali upozorava da regulacija ne smije prerasti u “prikrivenu masovnu superviziju”, niti stvoriti prevelike troškove za male korisnike i industriju. Ako usklađivanje postane preskupo, kaže, EU bi mogla izgubiti inovacije i radna mjesta bez jasnog povećanja poreznih prihoda.

Zaključno, Bartulica smatra da nova pravila mogu biti pozitivan iskorak uz snažne zaštitne mehanizme te poziva na redovit parlamentarni nadzor nad korištenjem DAC8 podataka i procjene učinka na građanske slobode i konkurentnost europskog sektora digitalne imovine.