Jeste li među njima? Banke počele vraćati novac zbog nezakonitih naknada, riječ je o tisućama eura

Banke u Hrvatskoj suočavaju se s valom zahtjeva za povrat novca nakon što je Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrdio da su naknade za obradu kredita ništetne ako nisu jasno ugovorene kao stvarni trošak. O toj temi u emisiji N1 televizije govorio je odvjetnik Martin Sherri, upozorivši da se u brojnim slučajevima radi o iznosima od nekoliko tisuća eura po pojedinom kreditu.

Povod razgovoru bila je sudska odluka kojom je zauzet jasan stav da bankarske naknade ne mogu služiti kao prikriveni dio kamate, već se moraju odnositi na konkretnu i dokazivu uslugu. Time je potrošačima omogućeno da traže povrat svih uplaćenih iznosa, uz pripadajuće zatezne kamate koje teku od dana kada je naknada plaćena.

„Unazad par desetljeća banke su naplaćivale provizije od jedan do tri posto za obradu kreditnih zahtjeva. Isto su činile i kod prijevremene otplate kredita, iako u tim slučajevima često nije bilo nikakve dodatne usluge. Sudska praksa danas je sve stabilnija i ide u smjeru vraćanja tog novca strankama“, pojasnio je Sherri, naglasivši da su takve naknade naplaćivane kod kredita u svim valutama.

Pravo na povrat imaju i tvrtke

Važno je istaknuti da se ovaj slučaj ne odnosi na poznate presude vezane uz kredite u švicarskim francima. Riječ je o zasebnoj pravnoj osnovi koja obuhvaća i fizičke i pravne osobe. Prema riječima odvjetnika, pravo na povrat ne ograničava se samo na građane, već ga mogu ostvariti i poduzetnici, pa čak i jedinice lokalne i područne samouprave.

„Ako uzmete primjer kredita od 100 tisuća eura, banka je već u startu mogla uzeti minimalno tisuću eura naknade. Kod većih kredita govorimo o tisućama i tisućama eura“, istaknuo je Sherri, dodajući da se zasad većinom javljaju građani, ali očekuje da će se u postupke povrata uskoro masovnije uključiti i tvrtke.

Zastara još nije prepreka

Posebno je važno pitanje zastare. Kako objašnjava Sherri, rok zastare počinje teći tek od trenutka kada je ništetnost utvrđena, što znači da se povrat može tražiti i za kredite podignute prije dvadesetak godina.

„Banke se žustro brane jer je za njih riječ o ozbiljnom financijskom i reputacijskom riziku. Ovdje govorimo o profitu od oko tri posto na gotovo sve kredite. U usporedbi s tim, slučaj ‘švicarca’ bio je tek kap u moru“, rekao je, dodajući da sudske odluke zasad jasno idu u korist potrošača.

Na kraju razgovora, Sherri se osvrnuo i na probleme vezane uz sporo odlučivanje o inkluzivnim dodacima, upozorivši na tzv. administrativnu šutnju. Istaknuo je da se stranke imaju pravo obratiti Upravnom sudu čim dođe do kašnjenja te da se neisplaćeni iznosi, u slučaju smrti korisnika, moraju isplatiti nasljednicima jer ulaze u ostavinsku masu.