Oglas
  1. Naslovnica
  2. Vijesti
  3. Hrvatska

Istraživanje europarlamentrke

Čak 72 posto hrvatskih građana naišlo na lažna sniženja

Pixabay/Ilustracija
Čak 72 posto hrvatskih građana naišlo na lažna sniženja

Čak 97,6 posto građana u Hrvatskoj kupuje na sniženjima, a 72 posto naišlo je na lažna sniženja, izjavila je u ponedjeljak europarlamentarka Biljana Borzan, predstavljajući rezultate istraživanja o iskustvima građana tijekom sezonskih sniženja.

Oglas

Prema njezinu istraživanju iz 2025. godine, kako je navela, 97,6 posto građana kupuje na sniženjima, najčešće odjeću i obuću, hranu i bijelu tehniku. No čak 72 posto ispitanih reklo je kako je naišlo na lažna sniženja, a unatoč europskim i nacionalnim pravilima o oglašavanju sniženja više od 91 posto ih je bilo razočarano sniženim nakon što je ušlo u trgovinu.

- Građani jako vole kupovati na sniženjima i zato je izuzetno važno da ona budu poštena, da budu zaista prava sniženja, a ne prijevara potrošača, rekla je te poručila građanima da prate cijene i prijavljuju lažna sniženja.

Navela je kako se kod sniženja vrlo često u izlogu oglašava totalna rasprodaja, 70 posto sniženja, a onda kad se uđe u trgovinu vidi se da je snižena jedna ili dvije stvari na taj postotak, a ostalo za 10 do 20 posto.

Stoga poziva građane da prate cijene i da se ne daju "preveslati", da ne nasjedaju na ponude koje izgledaju predobro da bi bile istinite.

- Mora se istaknuti zadnja cijena u 30 dana prije sniženja. Nažalost tu često bude manipulacija ako građani ne prate, naime stavi se cijena koja je snižena, a zapravo je lažna ona prethodna cijena. Ispada na kraju da je snižena cijena ona koja je bila i prije. To nećete shvatiti ako niste taj konkretan predmet htjeli kupiti neko vrijeme pa ste pratili koliko košta i često ljudi nasjednu misleći da su jako dobro prošli, a zapravo su platili po istoj cijeni, rekla je Borzan.

Upozorila je i kako se velike prijevare događaju online, te je Europska komisija (EK) pretraživanjem 16 000 web-trgovaca utvrdila da svako četvrto sniženje krši online propise. Na razini EU-a, kako je navela, 61 posto građana tvrdi da je naišlo na lažna sniženja. Građani se žale i na influencere koji ne označuju da im je plaćeno reklamirati neki sadržaj, a 78 posto kupaca se žali da je dizajn online trgovina takav da ih navodi da odaberu opciju koja nije najpovoljnija za njih.

- Tu prednjači online trgovina odjećom Shein koji ima trostruko više manipulativnog dizajna poput lažnih tajmera, lažne hijerarhije ili skrivanja važnih informacija dizajnom nego Asos, a višestruko više nego Zara ili H&M, rekla je Borzan.

Svjesna sam da su našim ljudima zbog visokih troškova života web-trgovine poput Temua i Sheina privlačne, ali želim da znaju kako je većina istraživanja pokazala kako su njihovi proizvodi često puni opasnih kemikalija i nisu sigurni, istaknula ja Borzan.

Navela je primjere istraživanja iz Danske koja su pokazala kako 86 posto testiranih jakni kupljenih preko Temua ima štetne kemikalije, a jednako toliko igračaka nije u skladu sa sigurnosnim standardima. U Poljskoj je primjerice 57 posto testirane odjeće imalo štetne metale kao olovo, kobalt i nikal, a u Italiji se pak pokazalo kako 87 posto testirane kozmetike ima netočne liste sastojaka ili rok trajanja.

Oglas

Kod Sheina je upozorila na istraživanja iz Poljske i Belgije koja su pokazala da oko polovine testirane odjeće i nakita sadrži štetne kemikalije.

Borzan je istaknula da je Hrvatska i dalje na europskom dnu prema poštovanju prava potrošača.

Građani, kako je rekla, najviše povjerenja imaju u potrošačke udruge, a za razliku od ostatka Europe gdje državne institucije uživaju 61 posto povjerenja, tek 31 posto hrvatskih građana misli da će im država zaštititi potrošačka prava.

- Porazna je i razina poznavanja potrošačkih prava, gdje 56 posto građana ima jako nisko znanje o svojim pravima, a samo 17 posto dobro poznaje svoja prava, rekla je Borzan.

Naglasila je i kako je potrebno više tržišnih inspekcija te veće ovlasti Europskoj komisiji u slučaju prekograničnih prijevara internetskih divova.

Na pitanja novinara vezana uz blagdansku potrošnju koja je svake godine sve veća, odgovorila je kako ne postoje statistike koje kažu koliko je kupaca u vrijeme Božića i Nove godine kupovalo u trgovinama, a objavljujemo kako smo oborili rekord u potrošnji, što stvara lažni dojam da je kupovna moć velika.

No cijene su toliko porasle i uvjerena sam da je dobar dio građana imao kudikamo siromašniju trpezu ovoga Božića jer si nisu mogli priuštiti dosta toga, rekla je.

Oglas

 

Oglas
Najnovije vijesti
1
2
3
4
5
6
Oglas
Oglas
Oglas
/ IZ KATEGORIJE