Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!
Unutar Europe postoje velike razlike u načinu života u pogledu veličine, vrste i kvalitete stambenog prostora te jesu li građani u vlasništvu ili u najmu, govori najnovija analiza Eurostata. U 2024. godini, 68 posto stanovništva koje živi u kućanstvima EU posjedovalo je svoj dom, dok je preostalih 32 posto živjelo u najmu.
Najveći udjeli vlasništva zabilježeni su u Rumunjskoj (94 posto stanovništva živjelo je u kućanstvu koje je posjedovalo svoj dom), Slovačkoj (93 posto), Mađarskoj (92 posto) i Hrvatskoj (91 posto). Vlasništvo prevladava u svim zemljama EU, osim u Njemačkoj. U Njemačkoj je najam bio češći gdje je 53 posto stanovništva bilo podstanari.
Slijede Austrija (46 posto) i Danska (39 posto). U EU je 2024. godine 51 posto stanovništva živjelo u kući, dok je 48 posto živjelo u stanu (oko jedan posto živio je u drugim oblicima smještaja poput kamp kućica). Kuće su najčešće u dvije trećine zemalja EU-a. Irska (90 posto) zabilježila je najveći udio stanovništva koje živi u kući, a slijede Nizozemska i Belgija (obje po 77 posto), kao i Hrvatska (76 posto).
Najveći udjeli stanova zabilježeni su u Španjolskoj (65 posto), Latviji (64 posto) i Malti (63 posto). U gradovima je 73 posto stanovništva EU-a živjelo u stanu, a 27 posto u kući. Za gradove i predgrađa, udio ljudi koji žive u kući bio je 57 posto, a u stanu 43 posto, dok je u ruralnim područjima 83 posto stanovništva živjelo u kući, a samo 16 posto u stanu. Veličina stambenog prostora može se mjeriti kao prosječan broj soba po osobi: u EU je 2024. godine bilo u prosjeku 1,7 soba po osobi, piše Poslovni dnevnik.
Među zemljama EU-a, najveći broj zabilježen je na Malti (2,2 sobe po osobi), a slijede Belgija, Luksemburg i Nizozemska (2,1 soba). Na drugom kraju ljestvice bile su Slovačka i Rumunjska (obje 1,1 soba), Poljska i Latvija (obje 1,2 sobe u prosjeku po osobi). Jedan od važnih pokazatelja je broj osoba po kućanstvu. U EU je 2024. godine u prosjeku bilo 2,3 osobe po kućanstvu. Među zemljama EU-a, taj se broj kretao od 3,1 osobe u Slovačkoj, 2,9 u Poljskoj, 2,7 u Hrvatskoj i Irskoj do 2,0 osobe u Njemačkoj, Danskoj i Švedskoj te 1,9 osoba u Finskoj i Litvi.