Dan nakon pada Vukovara i pokolja u Škabrnji, 19. studenoga 1991. godine, pripadnici Jugoslavenske narodne armije i srpskih postrojbi napali su Nadin, malo ravnokotarsko mjesto između Zadra i Benkovca. U Domovinskom ratu Nadin je izgubio 14 civila i petoricu hrvatskih branitelja, a sudbina troje mještana još je nepoznata.
Nadin, koji je uoči rata imao oko 600 stanovnika, odolijevao je napadima tijekom cijele jeseni 1991. godine. Nakon zauzimanja Škabrnje, snage JNA i pobunjenih Srba krenule su prema susjednom selu.
Napad je počeo u jutarnjim satima, a oko 14 sati neprijateljske snage ušle su u Nadin iz smjera Škabrnje i Biljana. Oko 17.30 sati ovladale su selom i zauzele Nadinsku kosu.
Slabo naoružani hrvatski branitelji pružali su otpor i omogućili izvlačenje brojnih žena i djece prema Gorici. Većina stanovnika izbjegla je prema Zadru, dok su oni koji su ostali bili izloženi strahovitim zločinima. Nakon okupacije selo je opljačkano i spaljeno.
U vojnim operacijama na tom području sudjelovale su postrojbe Kninskog korpusa JNA, kojim je tada zapovijedao Ratko Mladić, te postrojbe Teritorijalne obrane pobunjenih Srba.
Prema preliminarnim podacima koje je ovih dana objavila Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, tijekom 19. i 20. studenoga 1991. u Nadinu je ubijeno 11 civila i dvojica branitelja. Ukupno su tijekom rata stradala 22 mještanina.
Zločini u Nadinu i Škabrnji bili su obuhvaćeni i postupcima pred Haškim sudom protiv nekadašnjih političkih čelnika pobunjenih Srba Milana Martića i Milana Babića, osuđenih na 35 odnosno 13 godina zatvora.
Nadin je gotovo četiri godine bio pod okupacijom, a oslobođen je u kolovozu 1995. godine tijekom vojno-redarstvene operacije Oluja.
U središtu obnovljenog sela danas stoji spomenik žrtvama Domovinskog rata, rad zadarskog akademskog kipara Dragana Kwiatkowskog. Svake godine, 19. studenoga, ondje se okupljaju obitelji stradalih, branitelji i mještani, polažu vijence i pale svijeće u spomen na svoje ubijene i nestale sumještane.