Dok računi rastu, iz cijevi nestaje više od polovice vode

Prema Izvješću o stanju u sektoru vodnih usluga za 2024. godinu, u hrvatskom sustavu javne vodoopskrbe zahvaćeno je više od 528 milijuna kubičnih metara vode, dok je korisnicima naplaćeno tek oko 256 milijuna kubika. Razlika od čak 272 milijuna kubičnih metara, odnosno 52 posto ukupne količine, vodi se kao neprihodovana voda.

Riječ je o vodi koja se gubi zbog curenja i puknuća cjevovoda, tehničkih kvarova, netočnih mjerenja ili neovlaštene potrošnje. Drugim riječima, voda ulazi u sustav, ali se nikada ne naplati krajnjim korisnicima.

Voda sve skuplja, računi rastu

Istodobno, cijena vode za kućanstva nastavlja rasti. Prosječna ukupna cijena vode tijekom prošle godine porasla je na 2,49 eura po kubičnom metru, dok je prosječni mjesečni račun dosegnuo gotovo 30 eura.

Razlike među gradovima i općinama pritom su ogromne. U pojedinim sredinama kubični metar vode stoji pet eura, dok je drugdje svega 85 centi. Kod nekih naknada razlike su još izraženije – primjerice, fiksni dio naknade za pročišćavanje otpadnih voda kreće se od sedam centi do čak 4,2 eura mjesečno.

Stanje se godinama ne popravlja

Podaci pokazuju da problem nije nov, ali ni da se rješava željenom brzinom. Udio neprihodovane vode 2021. godine iznosio je oko 49 posto, 2023. godine 51 posto, a prošle godine dodatno je porastao na 52 posto.

To znači da Hrvatska već godinama gubi gotovo polovicu vode koja ulazi u javni sustav, unatoč reformama i značajnim ulaganjima u vodnu infrastrukturu.

Za obnovu mreže potrebno 1,7 milijardi eura

Nacionalni akcijski plan smanjenja gubitaka vode, donesen prošle godine, predviđa da se tijekom sljedećih 15 godina količina izgubljene vode smanji za približno 50 posto. Cilj je spustiti godišnje gubitke sa sadašnjih više od 230 milijuna kubičnih metara na oko 113 milijuna.

Za ostvarenje tog plana procjenjuje se da će biti potrebno čak 1,7 milijardi eura ulaganja.

U dokumentu se navodi kako mnogi vodovodni sustavi nemaju ažurne karte mreže, podatke o starosti cjevovoda ni organizirane sustave za otkrivanje curenja. Dodatni problem predstavlja činjenica da većina vodovoda godišnje zamijeni manje od dva posto svoje mreže, dok je velik dio cjevovoda već odavno premašio predviđeni vijek trajanja.

Među najgorima u Europskoj uniji

Iako problem gubitaka vode postoji i u drugim europskim državama, Hrvatska je među zemljama s najlošijim rezultatima.

Prema podacima Europske agencije za okoliš, prosječni gubici vode u Europskoj uniji iznose oko trećine ukupne količine namijenjene javnoj vodoopskrbi. Hrvatska, zajedno s Bugarskom i Italijom, bilježi gubitke veće od 40 posto, dok su Austrija, Danska i Nizozemska uspjele smanjiti gubitke na manje od 15 posto.

Podaci pokazuju da će bez sustavne obnove zastarjele mreže i učinkovitijeg upravljanja vodovodnim sustavima milijuni kubika pitke vode i dalje završavati u zemlji umjesto u slavinama građana.