Vlada je u Sabor poslala paket izmjena kaznenih zakona kojim se uvodi doživotni zatvor, a ta bi se kazna pod strogim uvjetima mogla izreći i mlađim punoljetnicima.
Hrvatska Vlada uputila je u saborsku proceduru paket izmjena pravosudnih zakona kojim se u kazneni sustav uvodi kazna doživotnog zatvora. Prema prijedlogu, ona bi se pod posebno propisanim uvjetima mogla izreći i mlađim punoljetnicima, odnosno osobama koje su u trenutku počinjenja kaznenog djela imale između 18 i 21 godine.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković na sjednici Vlade u četvrtak je poručio da je riječ o velikim i dalekosežnim izmjenama kaznenog zakonodavstva, koje bi trebale odgovoriti na teška zbivanja iz proteklog razdoblja. Prijedlozi su u Sabor poslani u prvo čitanje, a ministar pravosuđa Damir Habijan očekuje završetak postupka donošenja zakona do kraja godine.
Kazna i za mlađe punoljetnike
Dopunama Zakona o sudovima za mladež predviđena je mogućnost da se doživotni zatvor izrekne mlađem punoljetniku. To bi dolazilo u obzir za kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora ili u slučaju stjecaja dva ili više djela za koja se može izreći jedinstvena kazna doživotnog zatvora.
Sud bi pritom morao ocijeniti način počinjenja djela i okolnosti ličnosti počinitelja te utvrditi da se svrha kažnjavanja ne može ostvariti blažom sankcijom.
Predložena je i mogućnost određivanja posebne mjere nadzora nakon pune izvršene kazne osobi koja je kazneno djelo počinila kao stariji maloljetnik, ako u trenutku izlaska iz maloljetničkog zatvora ima navršenih 18 godina.
Žalba i obvezna obrana
Izmjenama Zakona o kaznenom postupku osoba osuđena na doživotni zatvor imala bi obveznu obranu, jednako kao i osuđenik na dugotrajni zatvor prema važećim pravilima.
Branitelj, kao i bračni ili izvanbračni drug okrivljenika, mogli bi podnijeti žalbu bez posebne ovlasti okrivljenika. Predviđena je i žalba trećestupanjskom sudu kada drugostupanjski sud izrekne doživotni zatvor.
Pravila u zatvorskom sustavu
Izmjenama Zakona o izvršavanju kazne zatvora uređuje se način izvršavanja nove kazne. Nakon 20 godina izdržane kazne trebalo bi razmotriti premještaj zatvorenika u blaže uvjete, a propisuju se i rokovi za stjecanje pogodnosti izlaska.
Za osuđenike na dugotrajni zatvor predlaže se blaži rok za pogodnosti, na polovini izdržane kazne. Ako je prijedlog za uvjetni otpust odbijen, osuđenici na dugotrajni ili doživotni zatvor novi bi prijedlog mogli podnijeti tek nakon dvije godine od pravomoćnosti prethodne odbijenice.
Prijedlog predviđa i posebnu mjeru nadzora nakon pune izvršene zatvorske kazne za počinitelje kod kojih postoji rizik. Prije otpusta provodila bi se stručna procjena rizika, a za slučajeve visokog rizika osnovalo bi se međuresorno povjerenstvo. Suci bi kod odlučivanja o uvjetnom otpustu za najteže kazne mogli izravno zatražiti njegovo sazivanje.
U izmjenama je i odredba prema kojoj bi se vatreno oružje moglo upotrijebiti radi sprječavanja bijega pritvorenika tijekom sprovođenja, ako je riječ o djelima za koja se može izreći doživotni zatvor.
Više zadaća za probaciju
Kako bi se proveo novi sustav nadzora nakon izlaska iz zatvora, mijenja se i Zakon o probaciji. Dosadašnja mjera zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne redefinira se kao posebna mjera nadzora po punom izvršenju kazne zatvora.
Probacijska služba dobila bi nove poslove, od izrade izvješća za povjerenstvo i sud do provedbe nadzora te pripreme zatvorenika prije otpusta. Zakonom bi se uredilo i postupanje kada osoba nakon izlaska ne surađuje s probacijskim službenikom ili ne poštuje određene obveze.
