Najnoviji podaci Eurostata o stanju javnog duga u Europskoj uniji pružaju dobar uvid u financijsku sliku kontinenta, gdje se jasne razlike primjećuju među pojedinim članicama.
Dok na razini cijele eurozone i Europske unije zaduženost općenito bilježi blagi rast, Hrvatska se nalazi u specifičnoj situaciji u kojoj apsolutni iznos duga raste, ali se njegov udio u gospodarskom proizvodu postupno smanjuje, piše Net.hr.
Europska pravila propisuju da javni dug pojedine države ne bi primarno smio prelaziti 60 posto njezina bruto domaćeg proizvoda, dok je dopuštena gornja granica godišnjeg proračunskog deficita postavljena na tri posto. Ipak, podaci za drugo tromjesečje pokazuju da je prosječni javni dug eurozone dosegnuo 88,8 posto BDP-a, dok je na razini cijele Europske unije porastao na 82,9 posto, što pokazuje nastavak trenda viša zaduženosti koji traje od razdoblja pandemije.
Kvartalni oporavak i godišnji rast hrvatskog duga
Na kraju lipnja hrvatski javni dug iznosio je 54,73 milijarde eura, što čini 56,2 posto BDP-a. U usporedbi s prethodnim tromjesečjem, kada je dug iznosio 55,22 milijarde eura odnosno 57,8 posto BDP-a, ostvareno je smanjenje za oko 488 milijuna eura i pad udjela za 1,6 postotnih bodova. Ti rezultati uvrstili su Hrvatsku među pet zemalja Europske unije s najvećim kvartalnim padom udjela javnog duga.
Međutim, godišnja usporedba donosi drugačiju perspektivu. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ukupan dug Hrvatske porastao je za gotovo 3,8 milijardi eura, odnosno oko 7,5 posto. Unatoč tom rastu u apsolutnim iznosima, udio duga u BDP-u blago je pao s nekadašnjih 56,7 na sadašnjih 56,2 posto. Do ove pojave dolazi jer hrvatsko gospodarstvo u cjelini raste brže od novog zaduživanja. Hrvatska se time i dalje nalazi u povoljnijoj poziciji od prosjeka Unije, držeći se ispod definiranog europskog praga od 60 posto. Što se tiče same strukture hrvatskog duga, njegov najveći dio otpada na državne dužničke vrijednosne papire poput obveznica, dok manji udio čine krediti, gotovina i depoziti.
Stanje na vrhu i dnu europske ljestvice zaduženosti
Na samom vrhu po razini zaduženosti u Europskoj uniji i dalje se nalazi Grčka, čiji je javni dug dosegnuo 140,8 posto BDP-a, iako bilježi trend smanjenja. Izuzetno blizu nalazi se Italija s 139,9 posto BDP-a, koja za razliku od Grčke nastavlja bilježiti rast duga. Značajan rast javnog duga primjetan je i u Francuskoj, čija je zaduženost porasla na 119,1 posto BDP-a, dok dug veći od ukupne godišnje vrijednosti vlastitog gospodarstva imaju još Belgija i Španjolska.
S druge strane financijskog spektra nalaze se zemlje poput Estonije, koja bilježi uvjerljivo najniži javni dug u Uniji od svega 26,1 posto BDP-a, a slijede je Danska i Luksemburg. Uz opći rast javnog duga u većem dijelu Europe, prisutan je i rast proračunskih deficita, pa sve veći broj država članica troši više nego što uspijeva prikupiti u svoje proračune, čime se i dalje održavaju pritisci na stabilnost europskih javnih financija.
