U Hrvatskoj je tijekom 2025. godine umrlo 50.007 osoba, što je 1.073 manje nego godinu ranije. Bolesti srca i krvnih žila i dalje odnose najviše života, a odmah iza njih su tumori, pokazuju prvi podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Od bolesti cirkulacijskog sustava prošle su godine umrle 19.852 osobe, odnosno gotovo 40 posto svih umrlih u Hrvatskoj.
Drugi najčešći uzrok smrti bile su novotvorine, odnosno tumori, od kojih je umrlo 13.398 osoba ili 26,8 posto ukupnog broja umrlih.
Slijede bolesti endokrinog sustava s 3.214 umrlih, ozljede i trovanja s 2.644 te bolesti dišnog sustava s 2.596 umrlih. Od duševnih poremećaja te bolesti probavnog sustava umrlo je po 2.137 osoba.
Kada se gledaju pojedinačne dijagnoze, najviše je ljudi umrlo od hipertenzivne bolesti, njih 5.405, a slijedi ishemijska bolest srca s 5.227 umrlih. Cerebrovaskularne bolesti odnijele su 3.541 život, dijabetes 3.116, dok je od raka dušnika, dušnica i pluća umrlo 2.960 ljudi.
Deset vodećih uzroka zajedno čini više od polovice svih smrti u Hrvatskoj.
Muškarci i žene gotovo izjednačeni
Tijekom 2025. umrlo je 24.940 muškaraca i 25.067 žena. Kod oba spola vodeći uzrok smrti bile su bolesti cirkulacijskog sustava, no postoje razlike kada se promatraju pojedinačne dijagnoze.
Kod muškaraca je najčešći pojedinačni uzrok smrti bila ishemijska bolest srca, dok je kod žena na prvom mjestu hipertenzivna bolest.
Velika većina umrlih bila je starija od 65 godina. U toj je dobnoj skupini umrlo 42.952 ljudi, odnosno gotovo 86 posto svih umrlih u Hrvatskoj.
Kod osoba mlađih od 65 godina slika je, međutim, drukčija.
Mlađima najveća prijetnja tumori
Među osobama koje su umrle prije 65. godine života vodeći uzrok nisu bolesti srca i krvnih žila, nego tumori. Novotvorine su činile 37,2 posto svih smrti u toj dobnoj skupini, dok su bolesti cirkulacijskog sustava bile odgovorne za 24,2 posto.
Nasilne smrti činile su 12,4 posto smrti osoba mlađih od 65 godina i bile treći najčešći uzrok.
Kod starijih od 65 godina odnos se mijenja. Bolesti cirkulacijskog sustava odgovorne su za 42,2 posto smrti, a tumori za 25,1 posto.
Više od 2600 nasilnih smrti
U Hrvatskoj su tijekom prošle godine zabilježene 2.644 nasilne smrti. U nesretnim slučajevima poginule su 1.992 osobe, a najviše života odnijeli su padovi, čak 1.160.
U prometnim nesrećama poginulo je 313 ljudi, od posljedica ugušenja 99, otrovanja 91, a utapanja 65.
Od posljedica samoubojstva umrle su 494 osobe, dok su 33 osobe umrle od posljedica ubojstva.
Nasilne smrti bile su osjetno zastupljenije među muškarcima nego među ženama.
COVID-19 i dalje se zasebno prati u statistici uzroka smrti. Tijekom 2025. godine od njega je umrlo 168 ljudi, što predstavlja 0,34 posto svih umrlih u Hrvatskoj.
Obdukcija je provedena kod 4,9 posto svih umrlih, gotovo jednako kao godinu ranije.
