Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, inflacija u Hrvatskoj nastavlja rasti te su cijene dobara i usluga u listopadu na godišnjoj razini u prosjeku više za 4,9 posto, dok su na mjesečnoj razini porasle za 0,7 posto.
Najveći pritisak na rast cijena dolazi iz sektora energije, gdje procijenjena godišnja stopa iznosi 20,7 posto, te usluga s rastom od 7,5 posto. S druge strane, cijene hrane, pića i duhana rasle su po minimalnoj stopi od 0,2 posto, dok je kod industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije zabilježen pad cijena od 1,1 posto.
Na mjesečnoj su razini najviše poskupjeli industrijski neprehrambeni proizvodi te energija, dok su usluge i prehrambeni proizvodi zabilježili blagi pad od 0,1 posto, piše Net.hr.
Usporedba s Eurozonom i pozicija Hrvatske
Prema Eurostatovoj brzoj procjeni i mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila je 4,4 posto, čime se Hrvatska nalazi iznad prosjeka europodručja koji iznosi 4,0 posto. S tom stopom Hrvatska drži deveto mjesto među 21 članicom europodručja. Višu inflaciju zabilježile su države poput Litve, Bugarske, Grčke, Italije, Cipra, Belgije, Španjolske i Luksemburga.
Hrvatska u odnosu na susjedne i ostale članice
U usporedbi s neposrednim susjedima, Hrvatska ima višu inflaciju od Slovenije i Austrije, ali još uvijek nižu od Italije. Najnižu stopu inflacije u europodručju zabilježila je Malta s 2,3 posto, dok je najviša stopa izmjerena u Litvi, gdje iznosi 6,1 posto.
