Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Kraj zbrke?
Jedinstveni registar birača: Vlada planira pojednostaviti glasanje i ukinuti 'plave potvrde'
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u zadnjem tromjesečju 2026. planira u saborsku proceduru uputiti Prijedlog zakona o registru birača, kojim se želi pojednostavniti ostvarivanje biračkog prava i ukinuti razlika između registra i popisa birača. Zakon je dio paketa od 25 zakona najavljenih za iduću godinu.
Prijedlog zakona o registru birača najavljen je u ažuriranom Obrascu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za 2026. godinu, koji je upućen u javnu raspravu. Cilj zakona je omogućiti biračima da svoje pravo glasa ostvare na što jednostavniji način te osigurati da podaci u registru birača budu potpuni i točni.
Prema važećem sustavu, u registar birača upisani su svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina, dok se popis birača sastavlja za svake pojedine izbore, i to nakon zatvaranja registra, deset dana prije izbornog dana. Popis birača obuhvaća različite kategorije birača – one s prebivalištem u Hrvatskoj i važećom osobnom iskaznicom, birače koji privremeno glasaju izvan mjesta prebivališta, one s potvrdom za glasovanje izvan prebivališta, prethodno registrirane birače te aktivno registrirane birače bez prebivališta u Hrvatskoj.
Miješanje pojmova i dodatne prepreke biračima
Ministarstvo u obrazloženju ističe da postojanje registra birača i popisa birača često dovodi do miješanja i nerazumijevanja tih pojmova. Dodatni problem je praksa prema kojoj birači bez važeće osobne iskaznice na izborni dan moraju ishoditi tzv. plavu potvrdu kako bi mogli glasovati.
Iako je ta obveza uvedena 2012. godine s ciljem poticanja građana da imaju važeće osobne iskaznice, ministarstvo navodi da se u posljednjih deset godina nije pokazala učinkovitom. Štoviše, dodatni administrativni korak, upozoravaju, odvraća dio birača od izlaska na izbore.
Osim ukidanja razlike između registra i popisa birača, novim bi se zakonom uredili i podaci o biračima kojima je nepoznata adresa prebivališta u inozemstvu. Riječ je o biračima koji su odjavili prebivalište u Hrvatskoj ili im je adresa u inozemstvu nepoznata, a u registru su upisani s oznakom države prebivališta „nepoznato“. Njihov se broj s vremenom znatno povećao te trenutno premašuje 130.000.
Zakon o registru birača potrebno je uskladiti i sa Zakonom o prestanku važenja Zakona o matičnom broju, koji je stupio na snagu u veljači 2023., budući da važeći propisi još uvijek predviđaju upis matičnog broja građana u registar birača.
Zatvorski sustav i zaštita okoliša među prioritetima
Uz zakon o registru birača, Ministarstvo pravosuđa u 2026. planira u proceduru uputiti i niz zakona vezanih uz zatvorski sustav. U prvom tromjesečju predviđeni su Zakon o pravosudnoj policiji i Zakon o zatvorskom sustavu, dok se do kraja godine očekuju i izmjene Zakona o izvršavanju kazne zatvora.
Cilj tih zakona je urediti organizaciju rada u zatvorskom sustavu i sustavu osiguranja pravosudnih tijela, kao i prava i obveze službenika pravosudne policije te postupke izvršavanja zatvorskih kazni.
Ministarstvo najavljuje i niz zakona radi usklađivanja s europskim zakonodavstvom. Među njima su izmjene Kaznenog zakona, planirane za treće tromjesečje, radi primjene EU direktive o povratu i oduzimanju imovine, kao i izmjene kojima će se pooštriti kaznenopravna zaštita okoliša. Uz Kazneni zakon, mijenjat će se i Zakon o kaznenom postupku te Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, također radi usklađivanja s europskim direktivama.