Koliko novca trebate imati ako ostanete bez posla u Hrvatskoj? Iznosi su veći nego što mislite

Neplanirani gubitak posla, iznenadni medicinski troškovi ili skupi kvarovi mogu ozbiljno ugroziti financijsku stabilnost kućanstva. Upravo zato financijski stručnjaci ističu važnost stvaranja fonda za hitne slučajeve, poznatijeg kao „crni fond“, koji služi kao zaštita od zaduživanja i dodatnog financijskog pritiska.

Dok se ranije smatralo da je dovoljno imati ušteđevinu u visini tri do šest mjesečnih plaća, današnje okolnosti i duže razdoblje pronalaska novog zaposlenja pomaknuli su granicu sigurnosti. Šest mjeseci pokrivenih troškova danas se smatra minimumom, osobito za obitelji i one koji rade u nesigurnijim sektorima, prenosi Poslovni.

Ključno je naglasiti da visina krizne rezerve ne ovisi o plaći, već o stvarnim mjesečnim izdacima. U izračun treba uključiti nužne troškove poput stanarine ili rate kredita, režija, hrane, prijevoza i osiguranja, dok se troškovi poput restorana ili kupnje odjeće ne ubrajaju u osnovne potrebe.

Prema procjenama troškova života u Hrvatskoj, samac koji živi kao podstanar trebao bi imati između 7.500 i 9.000 eura ušteđevine kako bi šest mjeseci mogao pokriti sve troškove. Ako živi u vlastitoj nekretnini, taj se iznos smanjuje na oko 4.500 do 5.500 eura.

Za obitelji su iznosi znatno veći. Četveročlana obitelj koja plaća najam trebala bi imati između 18.000 i 22.000 eura financijske rezerve, dok obitelj u vlastitom domu treba osigurati između 15.000 i 16.000 eura kako bi bez većih problema preživjela krizno razdoblje.

Visoki iznosi posljedica su rastućih troškova stanovanja, hrane i režija. Primjerice, najam stana u većim gradovima kreće se od 400 do 800 eura, dok troškovi hrane za obitelj prelaze i 800 eura mjesečno. Ukupni mjesečni izdaci samca u najmu mogu doseći 1.500 eura, a obitelji i više od 3.000 eura.

Stručnjaci pritom koriste pravilo „3-6-9“, prema kojemu je tri mjeseca rezerve minimum za osobe sa stabilnim poslom i bez obiteljskih obveza, dok se šest mjeseci smatra standardom. Za samozaposlene, freelancere i one s nestabilnim primanjima preporučuje se rezerva od devet ili čak više mjeseci troškova.

U slučaju gubitka posla, određenu pomoć pruža i Hrvatski zavod za zapošljavanje, no ona je ograničena. Naknada u prva tri mjeseca iznosi do 60 posto prosječne bruto plaće, s maksimalnim iznosom od 915,60 eura, dok se kasnije smanjuje. Zbog toga stručnjaci naglašavaju da državna potpora može pomoći, ali nije dovoljna zamjena za osobnu financijsku sigurnosnu mrežu.

Zaključak je jasan – financijska rezerva više nije luksuz, već nužan alat osobne sigurnosti, osobito u razdoblju ekonomske neizvjesnosti i promjenjivog tržišta rada.