Hrvatski sabor sutra će raspravljati o konačnom prijedlogu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti kojim država želi suzbiti neregistrirano iznajmljivanje apartmana, zaštititi legalne iznajmljivače i podići kvalitetu turističke ponude. Novim zakonom planira se modernizirati pravila poslovanja i digitalizirati postupke na tržištu kratkoročnog turističkog najma.
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina na sjednici Vlade predstavio je ključne promjene, među kojima je uvođenje jedinstvenog sustava registracije iznajmljivača, prenosi Index. Svaka smještajna jedinica koja se oglašava putem internetskih platformi morat će imati vlastiti registracijski broj. Obveza proizlazi i iz uredbe Europske unije koja se primjenjuje od 20. svibnja 2026. godine, a cilj joj je spriječiti neregistrirano iznajmljivanje.
Registracijski broj neće biti obvezan za hotele i kampove. Istodobno se proširuju ovlasti nadzornih tijela, pa će, uz Državni inspektorat, kontrolu registrirane djelatnosti moći provoditi i Carinska uprava te komunalni redari. Za one koji budu poslovali bez odgovarajuće registracije predviđene su veće kazne.
Porezna uprava mogla bi automatski evidentirati iznajmljivače
Uz novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Vlada priprema i promjene poreznih pravila za privatne iznajmljivače. Prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak upućen je Saboru 5. studenoga, a odnosi se na porezne promjene planirane za 2027. godinu.
Prema prijedlogu, Porezna uprava mogla bi automatski upisivati i brisati iznajmljivače iz registra poreznih obveznika na temelju podataka iz službenih evidencija. Time bi se pojednostavio postupak prijave početka i prestanka iznajmljivanja, no iznajmljivači bi i dalje imali obvezu prijavljivati određene promjene i dostavljati potrebnu dokumentaciju.
Predlaže se povećanje paušalnog poreza
Vlada predlaže i povećanje najnižih iznosa godišnjeg paušalnog poreza za iznajmljivače u turistički najrazvijenijim gradovima i općinama. U prvoj kategoriji turističke razvijenosti zakonski minimum povećao bi se sa 100 na 150 eura po krevetu, dok bi u drugoj kategoriji porastao sa 70 na 100 eura.
Primjerice, iznajmljivač sa šest kreveta u mjestu prve kategorije, koji trenutačno plaća minimalnih 100 eura po krevetu, umjesto dosadašnjih 600 eura godišnje plaćao bi 900 eura.
Ipak, to ne znači da će porez jednako porasti svim iznajmljivačima jer gradovi i općine i dalje samostalno određuju iznose unutar zakonskih granica. Ondje gdje se već plaća 150 eura ili više po krevetu, povećanje zakonskog minimuma ne bi nužno značilo dodatno poskupljenje.
Mijenjali bi se i iznosi koji se primjenjuju ako lokalne vlasti ne donesu vlastitu odluku o visini paušala. U prvoj kategoriji povećali bi se s 200 na 225 eura po krevetu, a u drugoj sa 135 na 150 eura. Riječ je o prijedlogu izmjena koje još nisu stupile na snagu.
