Hrvatska u obrazovanje ulaže više od prosjeka Europske unije, no novi PISA rezultati donijeli su pad u sva tri područja testiranja. HUP zato predlaže produljenje osnovnoškolskog obrazovanja i jači fokus na temeljne vještine.
Lošiji rezultati hrvatskih učenika na novim PISA testovima nisu samo problem školstva, nego i upozorenje za buduće plaće, produktivnost i gospodarski razvoj države, poručuju iz Hrvatske udruge poslodavaca. Kao jednu od mjera predlažu produljenje osnovnoškolskog obrazovanja, uz veći fokus na matematiku i druge temeljne pismenosti.
Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić u ovotjednom HUP-ovu Fokusu tjedna upozorava da su rezultati pali u sva tri područja testiranja, a najveći pad zabilježen je u čitalačkoj pismenosti.
"Hrvatska zato više nema luksuz slabih obrazovnih ishoda - sve manji broj radnika morat će stvarati sve veću dodanu vrijednost samo kako bismo zadržali dosegnuti životni standard i nastavili konvergenciju prema razvijenijim članicama EU", ističe Stojić.
Više novca, a rezultati ispod prosjeka
Iz HUP-a podsjećaju da Hrvatska za obrazovanje izdvaja 5,1 posto BDP-a, više od prosjeka Europske unije koji iznosi 4,7 posto. Unatoč tome, kao i značajnom rastu bruto plaća nastavnika, obrazovni rezultati ostaju ispodprosječni.
Prema njihovu stajalištu, problem nije samo u količini novca. PISA analize, navode, pokazuju da nakon određenog praga dodatna ulaganja ne donose automatski i bolje rezultate, pa naglasak treba staviti na strukturu ulaganja, kvalitetu nastave i učinkovitost sustava.
Poslodavci drže da osnovnoškolsko obrazovanje mora postati prioritet reformi. Hrvatska, upozoravaju, ima najmanje preporučenih sati nastave u Europi, dok istodobno ima jedan od najnižih omjera učenika po učitelju.
Jaz se vidi i na fakultetima
Slabija kvaliteta nižih razina obrazovanja, smatraju u HUP-u, odražava se i na udio visokoobrazovanih mladih. Među stanovništvom u dobi od 25 do 34 godine tercijarno obrazovanje ima 45,6 posto građana, nasuprot prosjeku EU od 49 posto. U pet vodećih članica Unije taj je udio 65,4 posto.
Takav jaz, ističu poslodavci, ograničava potencijal za rast produktivnosti. Hrvatska je, prema HUP-u, na 62,6 posto prosjeka EU kada se produktivnost promatra kroz kupovnu moć.
Uz produljenje osnovne škole, predlažu nastavak modularne reforme strukovnog obrazovanja i snažnije povezivanje škola s poslodavcima. Traže i da rast ulaganja i plaća u obrazovanju prati mjerljiv napredak učenika.
"Pad broja učenika uz rast zaposlenih i nepopunjena mjesta na fakultetima zahtijevaju racionalnije planiranje kadrova, kapaciteta i programa. Kvalitetu treba mjeriti znanjem, praktičnim vještinama i zapošljivošću, a ne visinom potrošnje ili ulaganjima u infrastrukturu", poručuju iz HUP-a.
Među prijedlozima su i širenje vaučera i mikrokvalifikacija za cjeloživotno učenje, prekvalifikacije te lakše zapošljavanje u deficitarnim zanimanjima, posebno u poslovima vezanima uz digitalnu i zelenu tranziciju.
