Migranti dostavljači najugroženija manjinska skupina u Hrvatskoj

- Prosvjedi protiv migrantskih radnika u Zagrebu, Splitu i Rijeci, zabrane ulaska u klubove i trgovine zbog boje kože ili podrijetla te sve češći fizički napadi na dostavljače i druge radnike ukazuju na zabrinjavajuće trendove u društvu, ističu u CMS-u.

Pritom upozoravaju i da dio političkih aktera pokušava strah i nezadovoljstvo zbog ekonomske situacije usmjeriti upravo prema migrantskim radnicima te da sve češće različite oblike nasilja nikako ne bi trebalo promatrati kao izolirane incidente nego kao eskalaciju nesnošljivosti, javlja HRT.

- Službena izvješća za 2025. još nisu dostupna, stoga smo ocjenu o eskalaciji netrpeljivosti temeljili na vlastitom radu sa zajednicama, odnosno kroz pružanje direktne podrške te kontinuirano praćenje medijskih izvještaja o napadima, ističe se u odgovoru CMS-a Hini.

Pozivajući se na izvješća Pučke pravobraniteljice iz prethodnih godina, naglašavaju i kako su netrpeljivost i napadi na migrantsku zajednicu dio šireg i dugotrajnijeg trenda porasta diskriminacije na temelju nacionalnosti, etničkog podrijetla i rase.

- U 2023. zaprimljene su 362 pritužbe, od čega se 90 odnosilo na rasu, etnicitet i nacionalnost, dok je u 2024. taj udio i dalje bio vrlo visok - 76 od ukupno 420 pritužbi, odnosno oko petine svih slučajeva, ističu u CMS-u.

Pojašnjavaju da, uz službene statistike, i ispitivanja javnog mnijenja pokazuju sve veću prisutnost negativnih stajališta prema migrantima i manjinskim skupinama, često uokvirena kroz pitanja sigurnosti i kulturnih razlika. Upravo takva stajališta, ističu u CMS-u, ne ostaju samo na razini percepcije, već oblikuju društvenu klimu u kojoj se nasilje lakše relativizira.

Stoga naglašavaju da nikoga ne bi trebalo čuditi da je prema Statističkom pregledu MUP-a još u 2024. bio zabilježen veći udio stranih državljana žrtava kaznenih djela nego u prethodnoj godini.

- Primjerice, broj razbojništava porastao je s 855 u 2023. na 1.088 u 2024., dok se broj stranaca među žrtvama gotovo utrostručio s 47 na 138 osoba, što čini oko 13 posto svih žrtava razbojništava. Slično se bilježi i kod teških tjelesnih ozljeda, kojih je 2023. godine bilo 889, a 2024. 990, pri čemu je broj stranih državljana porastao sa 77 na 104, odnosno na više od 10 posto ukupnog broja žrtava, ističu u Centru za mirovne studije.

Dodaju i kako je, uz migrantske skupine, važno naglasiti i da su Romi dugotrajno najizloženija diskriminirana skupina u Hrvatskoj, ali i poručuju da je ključno razumjeti da rasizam i ksenofobija stvaraju širi obrazac nesigurnosti koji pogađa različite zajednice i, u konačnici, cijelo društvo, Upravo zato je važno razvijati politike i prakse koje štite prava i sigurnost svih, ističu u CMS-u.

Dodaju kako nedavni napadi na migrante nisu izolirani incidenti te ističu da su oni mogući zato što postoje sustavi i institucije koje ih ne sprječavaju, već ih svojim politikama i praksama dopuštaju ili proizvode.

Ukupni podaci o kaznenim djelima počinjenima nad stranim državljanima pokazuju da su oni znatno češće žrtve kaznenih djela, što implicira da je i broj kaznenih djela počinjenih zbog rase, vjere nacionalnosti itd. zasigurno mnogo veći. Jasno je, stoga, da pravosudni sustav gotovo uopće ne prepoznaje motiv mržnje u praksi. Iako statistika kaznenih djela pokazuje značajan broj slučajeva u kojima su stranci žrtve, službeno klasificiranih zločina iz mržnje gotovo da i nema, poručuju iz CMS-a.

Poručuju i kako taj nerazmjer upućuje na ozbiljan problem u prijavljivanju, kvalifikaciji i procesuiranju kaznenih djela motiviranih mržnjom te da je uloga senzibilizacije policije i državnog odvjetništva na rasne motive počinjenja kaznenog djela iznimno bitna kako bi u konačnici takva kaznena djela i bila prepoznata te strože kažnjena.
Zaključno, u CMS-u su ocijenili i koliko je Hrvatska opasna za migrantske zajednice i radnike u usporedbi s ostalim državama EU-a.

Hrvatska dijeli slične trendove s drugim državama EU-a - porast nesnošljivosti prema migrantskim i drugim manjinskim skupinama, posebno u kontekstu nastojanja nekih političara da odgovornost za ekonomsku situaciju u zemlji, preskupu potrošačku košaricu i sve teži pristup javnim uslugama prebace upravo na migrantske radnike koji, baš kao i mi, svojim radom i trudom nastoje prehraniti svoje obitelji, ističu u CMS-u.

Zaključuju i kako je specifičnost Hrvatske relativno nov i brz rast broja migrantskih radnika, uz istovremeni izostanak adekvatnih integracijskih politika i zaštitnih mehanizama, što može dodatno povećati rizik od diskriminacije i nasilja.

Program CMS-ova ''Tjedna borbe protiv rasizma'' počinje 20. ožujka u 18 sati u zagrebačkom Klubu MaMa događajem Transnacionalne solidarnosti: Iranski glasovi i narativi slobode, a nastavlja se nizom javnih događaja, među kojima su migrantska šetnja Trnjem u povodu Međunarodnog dana eliminacije rasne diskriminacije te radionica afričkog plesa Kizomba u Centru mladih Ribnjak.

Program uključuje i obilježavanje Međunarodnog dana eliminacije rasne diskriminacije 21. ožujka, u spomen na 69 života nasilno ugašenih 1960. u južnoafričkom Sharpevilleu tijekom prosvjeda protiv aparthejda i rasne segregacije.