Cijene najma stanova osjetno su porasle diljem Europe, a u posljednjem razdoblju najviše su pogođene Rumunjska i Hrvatska.
U analizi koju je objavio Euronews istraženi su godišnji rast najamnina i specifični razlozi za takva kretanja u te dvije zemlje. Najamnine u mnogim europskim državama rastu brže od opće stope inflacije, piše N1.
Od drugog tromjesečja 2025. do istog razdoblja 2026. stvarni izdaci za najam stambenih nekretnina u Europskoj uniji porasli su za tri posto. Prema podacima Eurostata, godišnji rast kretao se od nula posto u Finskoj do čak 43,5 posto u Rumunjskoj. Hrvatska je odmah iza nje s rastom od 40,1 posto.
U istom razdoblju ukupna inflacija u Rumunjskoj je iznosila 9,5 posto, a u Hrvatskoj 4,8 posto, što znači da su najamnine u obje zemlje realno porasle za više od 30 posto. Treći najveći rast u EU zabilježila je Slovenija, od 10 posto, odnosno nešto više od šest posto nakon prilagodbe za inflaciju.
Institucije koje Eurostatu dostavljaju podatke objasnile su za Euronews Business razloge takvih povećanja. Prema rumunjskoj vladi, glavni uzrok je "povećanje administrativno određenih najamnina", odnosno onih za stanove u vlasništvu države ili lokalnih jedinica. Međutim, dr. Adriana M. Soaita sa Sveučilišta u Glasgowu sumnja u to objašnjenje.
"Javni stanovi za najam čine zanemariv udio ukupnog stambenog fonda", rekla je za Euronews Business. Napomenula je da su najamnine u takvim stanovima toliko niže od onih na privatnom tržištu da ni njihovo utrostručenje ne bi znatno utjecalo na prosjek.
"Ako i nakon prilagodbe za inflaciju, Eurostatovu metodologiju i neformalni sektor i dalje bilježimo velik rast najamnina, uzrok bi mogao biti ulazak novoizgrađenih ili potpuno obnovljenih nekretnina na tržište", smatra Soaita.
U Hrvatskoj je nagli rast najamnina, prema instituciji koja dostavlja podatke, "posljedica odluke lokalnih vlasti u Zagrebu o povećanju najamnina u kategoriji socijalnog najma". Profesor Gojko Bezovan sa Sveučilišta u Zagrebu istaknuo je da je znatan dio hrvatskog stambenog fonda postao predmet financijskih ulaganja. Ulaganja u stanove i nekretnine za turizam postala su dominantan oblik štednje.
Zbog toga se velik dio stanova u novogradnjama ne kupuje radi stanovanja, nego kao investicija, pa često ostaju prazni. Bezovan je naglasio da je Hrvatska od 2025. godine uvela porez na prazne stanove, nakon čega se tijekom 2025. i 2026. znatno povećao broj ugovora o najmu prijavljenih Poreznoj upravi.
"Zbog toga je na tržište najma u većim gradovima ušao veći broj kvalitetnijih stambenih jedinica, s najamninama koje znatno premašuju prosjek", rekao je za Euronews Business. Kada se u analizu uključe zemlje kandidatkinje za članstvo u EU i države EFTA-e, najveći rast najamnina bilježi Turska, gdje je godišnji porast iznosio 49,6 posto.
Za razliku od Rumunjske i Hrvatske, u Turskoj se nije dogodio nagli skok, već su cijene rasle postupno. Uz inflaciju koja je premašivala 30 posto, realni rast najamnina bio je manji nego u Rumunjskoj i Hrvatskoj. Dvoznamenkasti rast zabilježen je i u Srbiji, gdje su najamnine porasle za 12,5 posto.
Rast veći od pet posto zabilježen je i u Bugarskoj (9,9 posto), Sjevernoj Makedoniji (9,2 posto), Islandu (8,6 posto), Grčkoj (7,5 posto), Češkoj (6,2 posto), Albaniji (6 posto), Slovačkoj (5,3 posto), Litvi (5,3 posto) i Portugalu (5,2 posto).
Među četiri najveća gospodarstva Europske unije, jedino je Italija s rastom od 3,5 posto bila iznad prosjeka EU-a. U Španjolskoj je rast iznosio 2,5 posto, u Njemačkoj 2,1 posto, a u Francuskoj 1,6 posto. U te tri zemlje, kao i u Belgiji, Estoniji, Finskoj i Luksemburgu, najamnine nisu realno porasle kada se uzme u obzir inflacija.
Emma Rosser, direktorica istraživanja stambenog tržišta u tvrtki JLL, istaknula je da ukupni podaci Eurostata ne pokazuju izrazito velika povećanja. Ipak, čini se da rast najamnina za novougovorene najmove ostaje visok i ubrzava se, što bi moglo ukazivati na buduće probleme.
"Velika konkurencija za ograničen broj stanova za najam u europskim gradovima potiče snažan rast cijena kod novih ugovora o najmu", izjavila je za Euronews Business. Dodala je da je neravnoteža između ponude i potražnje prisutna diljem Europe.
Dr. Nóra Teller, istraživačica s Instituta za metropolitanska istraživanja u Budimpešti, rekla je da rast najamnina potiču gospodarski i demografski čimbenici, ali i ograničenja na strani ponude. "Dugotrajno razdoblje niskih kamatnih stopa sve je do prije nekoliko godina poticalo zaduživanje radi kupnje nekretnina.
No 2022. troškovi zaduživanja naglo su porasli, što je mnoge koji su prvi put namjeravali kupiti nekretninu usmjerilo prema privatnom tržištu najma", kazala je. Istaknula je i da financijalizacija stambenog tržišta potiče rast cijena, jer institucionalni ulagači i drugi vlasnici sve češće promatraju stanovanje kao financijsku imovinu, a ne kao društveno dobro.
