Hrvatska i dalje bilježi negativan prirodni prirast, a Državni zavod za statistiku danas je, 30. listopada, objavio nove privremene podatke o rođenima i umrlima za rujan 2026. godine. Iako konkretne brojke za taj mjesec još nisu potvrđene, posljednji potpuni godišnji podaci pokazuju da je tijekom 2025. u Hrvatskoj umrlo 17.528 ljudi više nego što ih se rodilo.
Prošle godine u Hrvatskoj je živorođeno 32.479 djece, dok je umrlo 50.007 osoba. U odnosu na 2024. godinu broj rođenih povećao se za 410, a broj umrlih smanjio za 1.073. Time je negativan prirodni prirast nešto ublažen, ali je razlika između rođenih i umrlih i dalje velika.
Negativan prirodni prirast zabilježen je u svim hrvatskim županijama. Najveći je bio u Primorsko-goranskoj županiji, gdje je broj umrlih premašio broj rođenih za 1.941 osobu.
Od ukupnog broja hrvatskih gradova i općina, njih 509 te Grad Zagreb imali su negativan prirodni prirast, 43 su zabilježila više rođenih nego umrlih, dok su tri općine imale jednak broj rođenih i umrlih.
Šibensko-kninska županija izgubila 680 stanovnika prirodnim putem
Ni Šibensko-kninska županija nije iznimka. Tijekom 2025. godine rođeno je 747 djece, a umrlo je 1.427 osoba, što znači da je prirodni pad iznosio 680 stanovnika.
U Šibeniku je rođeno 349 djece, a umrlo 567 osoba. Negativan prirodni prirast zabilježen je u svih 20 gradova i općina Šibensko-kninske županije.
Na nacionalnoj razini u 2025. godini sklopljeno je 17.270 brakova, dok ih je 5.674 pravomoćno razvedeno.
Iako Hrvatska već godinama bilježi više umrlih nego rođenih, negativan prirodni prirast ne znači nužno jednak pad ukupnog broja stanovnika. Na demografska kretanja utječu i doseljavanje te iseljavanje, koji nisu obuhvaćeni ovim pokazateljem.
Najnoviji privremeni podaci za rujan 2026. objavljeni su na nacionalnoj razini, dok će detaljniji godišnji podaci omogućiti usporedbu demografskih kretanja među županijama, gradovima i općinama.
