Ove tri države još nisu priznale Hrvatsku

Hrvatska danas obilježava obljetnicu međunarodnog priznanja, ključnog trenutka koji je osigurao njezin status kao suverene države na međunarodnoj sceni. Dana 15. siječnja 1992. svih dvanaest članica tadašnje Europske zajednice priznalo je Hrvatsku, a Njemačka, koja je uz Vatikan odigrala ključnu ulogu u tom procesu, uspostavila je diplomatske odnose s Hrvatskom.

Na isti dan Hrvatsku su priznale i Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska i Švicarska. Prethodno su to već učinile Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija, Island, Estonija, Sveta Stolica i San Marino. Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku su priznale ukupno 44 države, a broj priznanja nastavio je rasti u narednim mjesecima.

Tri države još nisu službeno priznale Hrvatsku, niti su s Hrvatskom uspostavile diplomatske odnose - to su Butan, Niger i Tonga. Palestina nije priznala Hrvatsku, kao ni Hrvatska Palestinu, ali se odnosi između dviju strana prisutni kroz razne diplomatske kontakte, piše Index.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković, prenosi Hina, poručio je kako obilježavanje Dana međunarodnog priznanja Hrvatske i Dana mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja nije samo prisjećanje na prošlost, nego i podsjetnik na odgovornost koju imamo za vlastitu budućnost, slobodu i demokraciju.

"Osobito je važno na to ukazivati u ovim trenucima stvaranja novih geopolitičkih odnosa", rekao je Gordan Jandroković, podsjetivši da je na današnji dan 1992. godine svih 12 članica tadašnje Europske zajednice priznalo Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu.

"Ta je jasna politička poruka Hrvatskoj otvorila put i za druga važna priznanja", istaknuo je obraćajući se zastupnicima na početku nove sjednice i redovnog proljetnog zasjedanja.

Izrazio je uvjerenje kako će svi dati svoj doprinos da Hrvatska bude još snažnija, sigurnija i otpornija, energetski povezanija te međunarodno relevantnija. "Jer upravo nas to čini spremnijima za iskušenja koja nosi sve nesigurniji i nepredvidiviji svijet", kazao je.

Uvjeren je i da će budući naraštaji, svjesni vlastitog identiteta i temeljnih vrijednosti na kojima počiva moderna hrvatska država, uvijek znati dodatno unaprjeđivati našu Domovinu. Jandroković je podsjetio je kako je međunarodno priznanje Hrvatske te 1992. godine ostvareno u jeku velikosrpske agresije, u trenutku kada je značajan dio našeg teritorija još uvijek bio okupiran.

Podsjetio je i na riječi koje je te siječanjske večeri 1992., u obraćanju naciji, izgovorio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. "Današnji dan - 15. siječnja 1992. - bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu četrnaestostoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana".

"I nema nimalo sumnje da će tako i biti", rekao je Jandroković i istaknuo kako je to  međunarodno priznanje bilo krunom i kulminacijom svih povijesnih trenutaka, ali i hrabrih, vizionarskih odluka tadašnjeg državnog vodstva.

Pritom je pobrojao: konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora, donošenje prvog Ustava, referendum o državnoj samostalnosti, Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti RH i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne RH te finalno, Odluku o raskidanju državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ.

"Hrvatska je tako svima dokazala da zna pobijediti i u miru. I nagovijestila buduće geostrateške iskorake, poput članstva u NATO-u i Europskoj uniji, eurozoni i Schengenu, spajanja hrvatskog kopnenog teritorija Pelješkim mostom, izgradnje LNG terminala na otoku Krku te najvećih obrambenih ulaganja u povijesti", kazao je.

Jandroković je podsjetio i kako su prije 15. siječnja 1992. Hrvatsku priznale neke države koje ni sâme nisu bile međunarodno priznate: Slovenija, Litva, Latvija i Ukrajina.

"Vrijedi na to naročito podsjetiti, kao i na činjenicu da je prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bila Island, 19. prosinca 1991. godine", istaknuo je.

Naglasio je i kako će za mnoge uvijek posebno mjesto pripadati Svetoj Stolici koja nas je priznala 13. siječnja 1992. godine. "Hrvatska je tada bila i trajno ostaje zahvalna na nedvojbenoj i kontinuiranoj potpori Svetog oca, pape Ivana Pavla II. Ona je bila od iznimnog značaja - i političkog i moralnog - za cijeli naš narod, a posebno za one koji su našu Domovinu branili na bojištu", rekao je predsjednik Hrvatskog sabora.