Ovu pogrešku rade mnogi: Bacanje računa moglo bi vas skupo stajati

Naime, dokaz o uplati često je jedina zaštita građana u slučaju pogreške sustava, opomena ili ovrha za dugove koji su već plaćeni. Upravo zato preporučuje se čuvanje računa i financijske dokumentacije određeni broj godina, ovisno o vrsti obveze.

U Hrvatskoj su rokovi čuvanja povezani sa zastarom potraživanja. Tako se računi za režije poput struje, vode, plina, interneta, telefona ili HRT pristojbe preporučuju čuvati najmanje godinu dana od dospijeća, dok za komunalnu naknadu, pričuvu i dopunsko zdravstveno osiguranje rok iznosi tri godine, prenosi Večernji.

Kazne za prometne prekršaje i parking mogu zastarjeti tek nakon pet godina, a porezne obveze nakon šest godina. Najduži rok odnosi se na dugovanja potvrđena sudskim odlukama ili javnobilježničkim aktima, gdje zastara nastupa tek nakon deset godina.

Stručnjaci upozoravaju i na još jedan važan detalj – zastara se ne primjenjuje automatski. To znači da se građani sami moraju pozvati na zastaru ako prime opomenu ili rješenje o ovrsi za stari dug. U suprotnom, ako dug plate, smatra se da su ga dobrovoljno podmirili i više nemaju pravo tražiti povrat novca.

Osim računa, preporučuje se čuvanje i drugih važnih dokumenata poput poreznih prijava, potvrda o otplati kredita, polica osiguranja i godišnjih izvještaja fondova. Posebno je važno trajno sačuvati dokumente vezane uz nekretnine, ugovore, osobne dokumente i potvrde o zatvorenim kreditima.

Stručnjaci savjetuju i oprez pri bacanju starih računa jer oni sadrže osobne podatke koje bi netko mogao zloupotrijebiti. Zbog toga se preporučuje uništavanje dokumentacije u sjeckalici za papir ili na drugi siguran način.

Sve više građana danas prelazi na digitalno arhiviranje računa i dokumenata, no bez obzira čuvate li ih u registratorima ili na računalu, najvažnije je imati uredan sustav i mogućnost brzog pronalaska dokaza o uplati kada zatreba.