Objavljeni su službeni rezultati PISA 2025 testiranja, a detaljni podaci pokazuju da se iza uobičajenih optimističnih tumačenja o "napretku u poretku" krije prilično sumorna slika znanja hrvatskih 15-godišnjaka.
Iako se pozicija na ljestvici u nekim područjima pomaknula za koje mjesto prema gore, to je primarno rezultat još većeg pada drugih država, a ne stvarnog skoka znanja u Hrvatskoj. U stvarnosti, hrvatski učenici u svim ključnim domenama ostvaruju rezultate znatno ispod prosjeka razvijenih zemalja članica OECD-a.
PISA testovi su međunarodno istraživanje koje svake tri godine provodi Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) među petnaestogodišnjim učenicima. Umjesto provjere nabubanog školskog gradiva, ovi testovi mjere koliko dobro učenici znaju primijeniti svoje znanje u svakodnevnim, stvarnim situacijama. Istraživanje primarno procjenjuje tri ključna područja: čitalačku, matematičku i prirodoslovnu pismenost.
Glavni cilj PISA testiranja je pružiti zemljama uvid u kvalitetu i učinkovitost njihovih obrazovnih sustava kako bi ih mogle unaprjeđivati.
Izgubili cijelu školsku godinu u čitanju
Najveći potres zabilježen je u čitalačkoj pismenosti, gdje je Hrvatska doživjela strmoglav pad u odnosu na testiranje iz 2022. godine. S prosječnih 453 boda, naši su učenici izgubili čak 22 boda u samo tri godine.
Prema OECD-ovim mjerilima, gubitak od 20 bodova odgovara znanju koje se usvoji tijekom cijele jedne školske godine, što znači da današnji 15-godišnjaci u razumijevanju i analizi teksta zaostaju više od godinu dana za generacijom koja je testirana 2022. Hrvatska je time u čitanju ostala znatno ispod OECD prosjeka (461 bod).
Ispod prosjeka razvijenih zemalja u matematici i prirodi
Ništa bolja situacija nije ni u matematici ni u prirodoslovlju. U prirodoslovnoj pismenosti hrvatski učenici osvojili su 476 bodova, što je ispod OECD prosjeka od 482 boda, uz pad od 6 bodova u odnosu na prošli ciklus.
U matematici je zabilježeno tek 455 bodova, dok je OECD prosjek 463 boda. Drugim riječima, naši učenici ni u jednom od tri temeljna predmeta ne dosežu standarde razvijenog svijeta, piše Index.
Podbačaj u vještinama za digitalno doba
Hrvatska je u ovom ciklusu sudjelovala i u novom testiranju računalnog rješavanja problema (computational problem solving), vještini koja se smatra ključnom za digitalno doba i rad s modernim tehnologijama. Rezultat je podbacio: učenici su ostvarili 464 boda, dok je prosjek OECD-a okruglih 500 bodova. Na toj ljestvici Hrvatska se smjestila pri dnu poretka usporedivih europskih zemalja.
Svaki peti učenik je funkcionalno nepismen u sva tri područja
Podaci razotkrivaju i golemu rupu u temeljnim znanjima: čak 20.3% učenika u Hrvatskoj, odnosno svaki peti 15-godišnjak, ne doseže osnovnu razinu pismenosti (ispod razine 2) u sva tri ključna područja – znanosti, čitanju i matematici istovremeno. S druge strane, onih najboljih, iznadprosječnih učenika (razine 5 i 6) u barem jednom predmetu imamo tek 7.8%, dok je prosjek OECD-a 11.9%.
Bogatiji imaju ogromnu prednost, disciplina ne spašava znanje
Društveni status i dalje uvelike kroji uspjeh u hrvatskim školama: učenici iz boljestojoćih obitelji u prirodoslovlju imaju prosječno 84 boda više od onih iz siromašnijih obitelji.
Iako ankete pokazuju da je disciplina na satovima u Hrvatskoj nešto bolja od prosjeka (indeks 0.41 naspram 0.14), a razina nasilja u školama relativno niska, to se očito ne preslikava na konkretno znanje koje bi mlade pripremilo za moderno tržište rada i snalaženje u digitalnom okruženju.
Više pogledajte ovdje.
