Prije točno šest godina Zagreb pogodio razoran potres. Obnova i dalje traje, i trajat će

Zbog plitkog epicentra bio je razoran za stare zgrade i povijesna zdanja, ostavivši dubok trag u kolektivnom sjećanju. Tog hladnog, nedjeljnog jutra, 22. ožujka 2020. godine, točno u šest sati i dvadeset četiri minute, dok je grad još spavao, tlo se iznenada silovito zatreslo. Kroz jutarnju tišinu prolomila se zastrašujuća tutnjava, koje je dopirala iz dubine zemlje - škripa greda i stolarije, zvuk pucanja zidova i rušenja dimnjaka te loma crjepova i stakla ledili su krv u žilama. U samo desetak sekundi potres magnitude 5.5 po Richterovoj ljestvici, s epicentrom u podsljemenskoj zoni Markuševca, tek nekoliko kilometara od gradskog središta, promijenio je vizuru Zagreba.

Već prve procjene štete bile su zastrašujuće - gotovo 26.000 zgrada bilo je oštećeno, a od toga je čak 1.900 objekata dobilo crvenu naljepnicu, što je značilo da su neuporabljivi. Šteta je bila procijenjena na više od 11 milijardi eura, no najveća cijena plaćena je jednim mladim životom – u potresu je poginula petnaestogodišnja djevojčica. Za Zagreb, podrhtavanja tla, na žalost, nisu iznimka, nego svojevrsna geološka sudbina grada koji leži na izrazito trusnom području - na spoju velikih tektonskih jedinica, Alpa na sjeverozapadu, Panonskog bazena na istoku te Dinarida na jugu. Potresi su posljedica sučeljavanja tih struktura duž rasjedne zone Žumberak-Medvednica-Kalnik. O konstantnoj seizmičkoj aktivnosti, svjedoče i povijesni podaci geofizičara Josipa Mokrovića, koji je zabilježio da je Zagreb od 1502. do 1883. godine bio uzdrman čak 661 put. Jači potresi zabilježeni su i u 20. stoljeću - 1901. godine kod Šestina, a potom i dva snažna udara s epicentrom kod Kašine, 1905. i 1906. godine, piše Večernji.