Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!
Saborski će zastupnici u srijedu, između ostalog, raspraviti vladin prijedlog izmjena Zakona o obrtu kojim se predviđa rasterećenje obrtnika kroz smanjenje komorskog doprinosa, modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i uvođenje instituta obiteljskog obrta.
Unaprjeđenjem postojećeg zakona obrti dobivaju jaču zakonodavnu podršku kako bi se prilagodili suvremenim tržišnim zahtjevima, istaknuo je na sjednici Vlade državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivan Rakocija. Izmjene i dopune koje se predlažu, kako je naveo, usmjerene su prvenstveno na financijsko i administrativno rasterećenje obrtnika.
Tako se predlaže smanjenje komorskog doprinosa na jedinstvenu stopu doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) u visini od 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka, umjesto dosadašnjih dva posto, čime se smanjuju troškovi poslovanja obrtnika te potiče učinkovitiji rad HOK-a.
Dodatno se regulira Majstorska škola kao javna ustanova za provedbu programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za obavljanje obrta, a koju osniva HOK, uz mogućnost uključivanja više osnivača. Svrha osnivanja Majstorske škole je omogućavanje brže aktivacije mladih na tržištu rada, kao i unaprjeđenje i moderniziranje cjeloživotnog obrazovanja u Hrvatskoj.
Predlaže se i uvođenje instituta obiteljskog obrta u kojem obrtniku pomažu članovi obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa, a dodatno će se stimulirati uključivanje članova obitelji u obavljanje obrta i nastavka obavljanja istog kao tradicije u obitelji.
Nasljednici obrtnika nakon njegove smrti, ako iskažu volju za nastavak obavljanja obrta, moći će to učiniti bez obveze udovoljavanja posebnom uvjetu stručne spreme, stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita. Time će se olakšati postavljanje privremenog poslovođe do okončanja ostavinskog postupka, što često predstavlja problem jer nije moguće u datom trenutku pronaći odgovarajuću osobu putem koje bi nastavili s obavljanjem obrta.
Tim izmjenama, kako se navodi, jasno se utvrđuje pravo obrtnika na obavljanje registrirane djelatnosti obrta nakon ostvarivanja prava na mirovinu, bez obustave isplate mirovine sukladno zakonu koji uređuje mirovinsko osiguranje, kako bi se omogućio dulji ostanak obrtnika na tržištu rada te zadržavanje raznolikosti i kvalitete usluga i proizvoda.
Novi Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU
Zastupnici će u nastavku dana raspraviti i novi Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, kojim se preciznije definiraju odredbe EU uredbi o europskom uhidbenom nalogu, a nakon upućenog mišljenja Europske komisije o neusklađenosti.
Iako su 2024. godine u važeći Zakon unesene odgovarajuće izmjene vezane uz prenošenje Okvirne odluke Vijeća od 13. lipnja 2022. godine o europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica, Europska komisija je u ožujku 2025. uputila obrazloženo mišljenje zbog nepotpunog i nepravilnog prenošenja te Okvirne odluke.
Kako navode iz Ministarstva, u konkretnom se slučaju ne radi o nepravilnom prenošenju Okvirne odluke koje bi stvaralo probleme u praksi ili se kosilo s temeljnim načelima i primjenom europskog uhidbenog naloga, a koje bi ugrožavalo samu primjenu tog instituta, već se radi o odredbama tehničke naravi.
U prijedlog zakona ugrađene su i provedbene odredbe radi omogućavanja primjene Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima u punom opsegu s ciljem poboljšanja učinkovitog i dobrog sudovanja te osiguranja da najprimjerenija država članica EU istražuje ili kazneno progoni kazneno djelo. Time se sprječavaju nepotrebni usporedni kazneni postupci (u vezi s istim osumnjičenikom i istim činjenicama) u različitim državama članicama. Uredba se primjenjuje od 1. veljače 2027.
Na dnevnom redu rasprave je i završna lista za izbor člana Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, a za to mjesto Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove predlaže Svetislava Drakulića, Simonu Marić Ćurić, Sanju Ružman i Filipa Štefana. Članove Povjerenstva bira Sabor tajnim glasovanjem većinom glasova svih zastupnika.