Skandalozni trend među mladima stigao i kod nas: Prah koji se ušmrkava legalno se prodaje kao 'energija'

Proizvod se prodaje u malim bočicama po cijeni od oko 16 eura, dostupan je putem interneta, ali i u pojedinim lokalnim trgovinama i kioscima. Promovira se kao sredstvo koje djeluje brže od energetskog pića i “podiže razinu energije u sekundi”. No, upravo način konzumacije – ušmrkavanjem kroz nos – izazvao je najviše reakcija stručne javnosti.

Dječja psihijatrica Katarina Dodig Ćurković upozorava da takva praksa nije samo zdravstveno upitna, već i društveno problematična.

– Metoda kojom uzimate neko sredstvo kako biste se osjećali učinkovitije, i to kroz nos, u najmanju je ruku upitna. Iz perspektive djece čak i nemoralna. Znamo što takav obrazac ponašanja može značiti kasnije – prelazak na narkotička sredstva. Dobna granica u kojoj mladi danas posežu za nedozvoljenim supstancama sve je niža, nerijetko i ispod 14 godina – ističe.

Popularnost među mladima

Iako je prodaja deklarativno zabranjena mlađima od 18 godina, proizvod je, prema dostupnim informacijama, iznimno popularan među mladima. Upravo to dodatno zabrinjava stručnjake, koji upozoravaju na snažan utjecaj marketinga, piše Dnevnik.hr.

Iz Ministarstva zdravstva poručuju da se ne radi o lijeku niti o medicinskom proizvodu, već o inovativnoj vrsti proizvoda za koju u nacionalnim i europskim propisima ne postoje posebni zahtjevi. Stoga se primjenjuju opće odredbe o sigurnosti proizvoda.

Hrvatska sudjeluje u EU sustavu brzog uzbunjivanja za proizvode koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost potrošača, a ako se utvrdi da je proizvod opasan, Državni inspektorat ga može prijaviti u taj sustav.

Sanitarna inspekcija već je provela uzorkovanje spornog proizvoda te je postupak u tijeku.

Francuska ga već zabranila

Sličan proizvod prije dvije godine zabranjen je u Francuskoj, a pitanje je hoće li i Hrvatska slijediti taj primjer. Europarlamentarka Biljana Borzan smatra da se barem na razini Europske unije može djelovati kada je riječ o marketingu usmjerenom prema djeci.

– EU može ograničiti ili zabraniti određene marketinške trikove koji ciljaju djecu, ali potpunu zabranu proizvoda nije jednostavno donijeti na europskoj razini. Problem je kada se mladima sugerira da imaju manjak energije i da ga moraju nadoknađivati stimulansima. Takve poruke snažno utječu na njih – upozorava Borzan.

Dodaje kako iskustvo pokazuje da su pojedinci spremni ostvarivati profit bez preuzimanja odgovornosti za posljedice po djecu i mlade, piš Dnevnik.

Pojava ovog energetskog praha tako otvara novo pitanje – gdje je granica između dodatka prehrani i potencijalno opasnog trenda koji normalizira obrasce ponašanja povezane s konzumacijom droga. Dok inspekcija provodi izvide, stručnjaci apeliraju na roditelje, škole i institucije da ozbiljno shvate poruku koju ovakav proizvod šalje najmlađima.