U noći sa subote na nedjelju, 24./25. listopada, vraćamo sat unatrag i dobivamo dodatni sat sna, ali stručnjaci upozoravaju da i ta mala promjena može uzdrmati ritam, san i zdravlje.
Točno u 3 sata ujutro vrijeme se vraća na 2 sata, što znači da ćemo te noći dobiti jedan dodatni sat. Promjena slijedi europsko pravilo, a stručnjaci za spavanje upozoravaju da i taj jedan sat može poremetiti biološki ritam.
Najraniji mogući datum
Ovogodišnja promjena stiže na kalendarski najraniji datum. Prema propisima, sat se u Europi uvijek pomiče u posljednju nedjelju u listopadu. Kako taj mjesec ima 31 dan, ta nedjelja može pasti bilo kada između 25. i 31. listopada.
Posljednji puta je ovako rano pala nedjelja za pomicanje sata 2020. godine, a idući puta će se to kalendarski dogoditi tek 2037. godine. Datum određuje Uredba o ljetnom računanju Vlade RH, a uredba za godine od 2022. do 2026. objavljena je u Narodnim novinama 13/2022.
Pametni uređaji ne traže intervenciju. Mobiteli, računala i pametni satovi prebace se sami. Ručno treba namjestiti zidne satove, pećnicu, mikrovalnu i sat u autu.
Promjena vremena mijenja i jeftiniju struju. S pomicanjem sata mijenja se i HEP-ova niža dnevna tarifa, za kućanstva s dvotarifnim brojilom. Uz zimsko računanje vremena jeftinija struja (NT) vrijedi od 21 do 7 sati, a uz ljetno od 22 do 8 sati.
Kako pomicanje sata utječe na organizam
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) upozorava da pomicanje sata može privremeno poremetiti biološki ritam na što su starije osobe osjetljivije. Istraživanja pokazuju da pomicanje sata može uzrokovati kraći i lošiji san, umor te privremeni porast krvnog tlaka, piše 24sata.
Ključnu ulogu ima cirkadijalni ritam (unutarnji biološki sat koji upravlja ciklusom sna i budnosti kroz 24 sata). Cirkadijalni ritmovi u velikoj mjeri ovise o izloženosti dnevnom svjetlu. Jesenska promjena ipak je blaža za tijelo jer standardno vrijeme u odnosu na ljetno donosi više jutarnjeg svjetla, zbog čega je bliže prirodnom ciklusu svjetla i tame.
Najveći rizik nosi proljetna promjena, kada gubimo sat sna. Jedna velika studija iz Michigana zabilježila je porast od 24% u broju srčanih udara onog ponedjeljka nakon pomicanja sata. Istraživanja pokazuju porast prometnih nesreća, uključujući i one fatalne (do 6% u SAD-u), u prvim danima nakon pomicanja sata.
Jamie Zeitzer, profesor psihijatrije i bihevioralnih znanosti, vodio je studiju koja je procijenila da bi usvajanje trajnog standardnog vremena moglo spriječiti oko 300.000 moždanih udara godišnje u SAD-u.
- Otkrili smo da je ostanak na standardnom vremenu ili ostanak na ljetnom računanju vremena definitivno bolja opcija od promjene dva puta godišnje – rekao je Jamie Zeitzer, glavni autor studije.
Liječnici posebno upozoravaju kronične bolesnike. Iako se većina ljudi prilagodi promjeni unutar tjedan dana, važno je biti svjestan povećanih rizika, osobito ako već imate postojeće zdravstvene probleme, poput kardiovaskularnih bolesti.
Pet savjeta za lakšu prilagodbu
Dr. Allie Hare, stručnjakinja za spavanje, savjetuje da se tijelo na tu promjenu počne pripremati već u tjednima prije. Prema riječima dr. Hare, i pomak od samo jednog sata utječe na prirodni ritam tijela i na kvalitetu sna. Dobra priprema, dodaje, može olakšati prilagodbu na novi raspored.
Postupno pomaknite rutinu: u tjednima prije pomicanja sata preporučuje se postupno pomicanje večernje rutine.
Prilagodite večeru: dr. Hare preporučuje da se na isti način, malo po malo, kasnije ili ranije pomakne i večernji obrok, jer u tome sudjeluje i ritam probavnog sustava, pa i on treba vremena da se prilagodi.
Tražite jutarnje svjetlo: ujutro se izložite dnevnom svjetlu jer ono pomaže resetirati unutarnji sat.
Izbjegavajte drijemanje: stručnjaci savjetuju da izbjegavate poslijepodnevno drijemanje u prvom tjednu nakon promjene.
Krevet samo za san: krevet bi ponajprije trebao služiti spavanju, pa ga je bolje ne koristiti tijekom dana.
Uz to, preporuka je izbjegavati kavu i teške obroke u kasnim večernjim satima. Osobe s kroničnim bolestima, problemima sa spavanjem ili srcem trebale bi se savjetovati s liječnikom ako primijete izraženije tegobe nakon promjene.
Kada bismo mogli prestati pomicati sat
Ukidanje sezonskog pomicanja sata EU razmatra već osam godina. Europska komisija 12. rujna 2018. predstavila je prijedlog direktive kojom bi se ukinulo sezonsko pomicanje sata, a Europski parlament usvojio je svoje stajalište o prijedlogu u ožujku 2019. Glasovao je za ukidanje ljetnog računanja vremena u 2021.
Proces je zapeo u Vijeću Europske unije. Države članice nikako se ne mogu usuglasiti oko konačnog trajnog zadržavanja ljetnog ili zimskog vremena. Da bi se donijela odluka, nužna je kvalificirana većina u samom Vijeću Europske unije.
- Vijeće još nije dogovorilo svoje stajalište o prijedlogu. Kako bi se oblikovalo stajalište Vijeća, potrebna je kvalificirana većina država članica – navode iz Vijeća Europske unije.
Novi korak donosi analiza Europske komisije. Komisija je u veljači 2026. pokrenula studiju o učincima ukidanja pomicanja sata, koja bi trebala biti gotova krajem 2026. Istodobno, Europska komisija u ožujku 2026. objavila je datume do 2031., pa bi pomicanje sata moglo potrajati još godinama.
Ako do ukidanja dođe, svaka država članica sama će odlučiti želi li trajno ostati na ljetnom vremenu ili će zadnji put vratiti sat unatrag i zadržati standardno (zimsko) vrijeme. HZJZ podržava stalno vrijeme.
- Iz javnozdravstvene perspektive, mnoge europske zemlje zagovaraju ukidanje pomicanja sata zbog negativnih učinaka na zdravlje – rekli su iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Do europskog dogovora Hrvatska nastavlja s dvije promjene godišnje. Nakon ove nedjelje sat se zatim pomiče unaprijed u nedjelju, 28. ožujka 2027., a studija Komisije krajem godine mogla bi pokazati ima li ukidanje izgleda.
