Odlazak u mirovinu često donosi velik financijski šok kada redovitu plaću zamijeni znatno manji mjesečni prihod, što mnoge primorava na razmišljanje o dodatnoj štednji znatno prije 65. rođendana.
Iako je idealno početi što ranije, izračuni pokazuju da za dodatnu mirovinsku štednju nije prekasno ni u četrdesetima ili pedesetima, ali kasniji početak donosi znatno veće mjesečne izdatke, piše N1.
Prema okvirnom izračunu za osobu koja danas ima plaću od 1800 eura, očekivana mirovina iz prvog i drugog mirovinskog stupa iznosila bi oko 900 eura. Za zadržavanje dosadašnjeg životnog standarda nedostajalo bi još 900 eura mjesečno, a taj se iznos planira nadoknaditi kombinacijom dobrovoljne mirovinske štednje u trećem stupu i dugoročnih ulaganja u ETF-ove.
U osnovnom scenariju uz inflaciju od dva posto, do 65. godine potrebno je prikupiti oko 157.100 eura kapitala. Visina mjesečne uplate pritom drastično ovisi o godinama u kojima se kreće sa štednjom: osobe koje počnu s 40 godina trebaju izdvajati oko 261 euro mjesečno, s 45 godina taj iznos raste na 381 euro, dok s 50 godina doseže približno 588 eura mjesečno. U slučaju više, tropostotne inflacije, potrebni kapital raste na 173.800 eura, što znači da četrdesetogodišnjak mora izdvajati oko 336 eura, a pedesetogodišnjak više od 700 eura mjesečno.
Ovi primjeri potvrđuju koliko složeni prinos i vrijeme igraju ključnu ulogu, jer ulaganje samo deset godina ranije može prepoloviti potrebna mjesečna izdvajanja za isti cilj.
