Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!
Od 1. listopada u Hrvatskoj se više ne mogu kupiti strane tiskovine jer su se strani izdavači povukli zbog novih uvjeta distribucije.
Nakon pola stoljeća neprekinutog izlaženja domaći čitatelji, turisti, nacionalne manjine, diplomati i knjižnice ostali su bez stranih novina i časopisa.
Vlada je u travnju proglasila distribuciju novina uslugom od općeg gospodarskog interesa i subvencionirala je putem javnog natječaja. Distributer je postala Hrvatska pošta, koja se obvezala tu uslugu obavljati idućih pet godina. No strani izdavači nisu mogli ući u sustav subvencionirane distribucije jer, prema Zakonu o medijima, samo nakladnici registrirani u Hrvatskoj mogu biti upisani u Upisnik nakladnika.
Stranci plaćaju četiri puta više
Kako bi strani izdavači mogli sudjelovati u sustavu subvencionirane distribucije, morali bi osnovati hrvatsko trgovačko društvo. Budući da to nisu učinili, za njih vrijede tržišne cijene koje su, prema procjeni Hrvatske pošte, četiri puta više od subvencioniranih tarifa.
Hrvatski nakladnici plaćaju 0,15 eura po primjerku za dnevna izdanja i 0,25 eura za povremena, dok bi strani morali platiti punu tržišnu cijenu. Time su, tvrde izdavači, dovedeni u neravnopravan položaj.
"Uvjeti su financijski neodrživi"
Direktorica slovenske tvrtke DistriEst, Maja Curić, koja zastupa više od 200 stranih izdavača, izjavila je da su strani nakladnici zajednički odlučili obustaviti dostavu u Hrvatsku.
"Uvjeti koje je Hrvatska pošta ponudila pokazali su se financijski neodrživima. Naplata prijevoza po distribuiranom primjerku u komisionom sustavu prodaje ne postoji nigdje u Europi", rekla je Curić.
Dodala je da su cijene koje vrijede za strane izdavače višestruko veće od domaćih: "U Hrvatskoj distribuiramo oko milijun primjeraka godišnje – tko bi to platio?"
"Uporna šutnja Ministarstva"
Curić kaže da se Ministarstvu kulture i medija obraćala više puta od kolovoza, ali da su iz Ministarstva odgovorili samo jednom, pozvavši ih da se dogovore s Poštom.
"Pošta je rekla da može distribuirati samo izdavače iz Upisnika. Obratili smo se i premijeru, no bez odgovora. Ministarstvo uporno šuti, a međunarodni izdavači i diplomatske misije traže objašnjenje", rekla je.
Podsjetila je da je Hrvatska sada jedina europska turistička destinacija bez stranog tiska, dok distribucija u svim susjednim zemljama te državama EU-a teče nesmetano.
Pošta: Stranci ne mogu u sustav subvencija
Iz Hrvatske pošte potvrdili su da strani nakladnici ne mogu koristiti subvencionirane tarife jer nisu upisani u hrvatski Upisnik, a time bi puni trošak pao na Poštu.
"Tvrtka DistriEst nije prihvatila našu ponudu koja je komercijalno isplativa za Poštu i koja ne bi uzrokovala financijski gubitak", priopćili su.
Pošta je naglasila da obavlja samo logistički dio distribucije, dok je za administrativni dio zadužena privatna tvrtka DTM, koja je preuzela poslove distribucije od Tiska nakon što se Tisak povukao iz te djelatnosti krajem 2024.
Ministarstvo: Radimo na rješenju
Na upit Hine, Ministarstvo kulture i medija priopćilo je da "radi na rješenju problema" te da "trenutno prikuplja sve relevantne podatke".
Navode da su se u postupku javnog nadmetanja javljali isključivo domaći nakladnici, dok su predstavnici stranih izdavača prvi put dostavili podatke tek u kolovozu.
Ministarstvo upozorava da su "tržišne okolnosti izuzetno teške" i da visoki troškovi distribucije prijete "dugoročnom opstanku tiskanih medija u Hrvatskoj".
Upozorenje Svjetske udruge novinskih izdavača
Iz Svjetske udruge novinskih izdavača (WAN-IFRA) poručili su da s "ozbiljnom zabrinutošću" prate situaciju u Hrvatskoj.
"Ova obustava rezultat je državne politike subvencija koja potporu ograničava samo na publikacije registrirane u Hrvatskoj. Takva mjera podriva slobodu medija i stvara ekonomsku prepreku za strane publikacije", rekao je predsjednik savjetodavnog odbora DistriPressa Luciano Stulin.
Dodao je da takva praksa predstavlja neizravnu diskriminaciju jer ograničava slobodno kretanje roba i pravo građana na pristup informacijama. WAN-IFRA je najavila mogućnost službenog upozorenja Europskoj komisiji i Europskom parlamentu ako se problem uskoro ne riješi.