Svega tri posto Hrvata zadovoljno prisutnošću stranih radnika

Institut za istraživanje migracija, u suradnji s agencijom Medianet, proveo je drugi val istraživanja o stavovima hrvatskih građana prema stranim radnicima početkom studenoga na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 punoljetnih građana Hrvatske koje se telefonski anketiralo, javlja HRT.

Rezultati ovogodišnjeg istraživanja pokazuju rast kritičnosti u odnosu na prethodnu godinu - potpuno nezadovoljstvo prisutnošću stranih radnika izražava 20,63 posto građana, više nego u prvom valu istraživanja kada je taj udio iznosio 16,5 posto, djelomično nezadovoljnih je 42,16 posto, a neutralnih 34,13 posto, priopćio je Institut.

Zadovoljstvo iskazuje iskazuje manjina ispitanika - 2,78 posto su djelomično zadovoljni, a 0,30 posto potpuno zadovoljni.

U odnosu na prošlogodišnje rezultate, vidi se promjena u strukturi razloga nezadovoljstva. Strah od kriminala bio je prisutan i prošle godine, kada je, uz taj sigurnosni aspekt, jedan od najistaknutijih razloga nezadovoljstva bio i stav da u Hrvatskoj postoji prevelika kulturna raznolikost.

Ove godine najčešći razlog nezadovoljstva ostaje strah od porasta kriminala, koji navodi 69,8 posto nezadovoljnih ispitanika, ali slijedi naglašavanje ekonomskih i radnih razloga.

Zabrinutost zbog smanjenja mogućnosti zaposlenja za domaće radnike navodi 51,7 posto građana, a snižavanje cijene rada i radnih standarda 47,7 posto.

Kulturne razlike i nesuglasice navodi 48,8 posto ispitanika, ali sa slabijim intenzitetom nego u prošlom valu, što pokazuje da su se razlozi nezadovoljstva pomaknuli prema sigurnosnim i radno-ekonomskim objašnjenjima.

Među građanima koji su zadovoljni prisutnošću stranih radnika, glavnim se razlogom ističe kulturna raznolikost koju navodi 87,1 posto zadovoljnih ispitanika koja, navode ispitani, doprinosi međukulturnoj razmjeni i obogaćivanju društvenog života.

Ostali razlozi uključuju smanjenje nezaposlenosti (58,1 posto), povećanje ekonomske produktivnosti (48,4 posto) i veća dostupnosti pojedinih usluga (19,4 posto).

Ove godine prvi je put mjerena i socijalna distanca prema stranim radnicima, a rezultati upućuju na visok stupanj društvene rezerve prema stranim radnicima.

Rezultati mjerenja pokazali su da gotovo nitko od ispitanika ne želi da strani radnik postane član njihove obitelji, samo 2.4 posto građana želi ih za prijatelje, 5.7 posto prihvatilo bi ih kao susjede, a oko 10 posto ih želi za kolege na poslu.

Rezultati pokazuju da je prihvaćanje stranih radnika najizraženije u radnom okruženju dok su bliži oblici društvenih odnosa rijetko prihvatljivi.

Analiza sociodemografskih obilježja pokazuje kako su stavovi prema stranim radnicima u velikoj mjeri ujednačeni prema spolu, dobi i stupnju obrazovanja, uz manja odstupanja. Mlađi ispitanici nešto češće iskazuju neutralne ili blago pozitivne stavove dok stariji ispitanici češće navode sigurnosne razloge nezadovoljstva.

Razlike prema spolu i obrazovanju su minimalne, međutim, razlike prema radnom statusu izraženije su - nezaposleni ispitanici u većoj mjeri iskazuju negativne stavove i osobito naglašavaju zabrinutost zbog radnih mjesta i ekonomske nesigurnosti.

Radno aktivne osobe navode slične razloge, ali u manjem intenzitetu dok umirovljenici nešto češće ističu sigurnosne aspekte.

- Dok su prošle godine glavni razlozi nezadovoljstva bili strah od kriminala i percepcija prevelike kulturne raznolikosti, ove godine građani u znatno većoj mjeri ističu zabrinutosti povezane s utjecajem dolaska stranih radnika na sigurnost, dostupnost radnih mjesta i visinu plaća, a u manjoj mjeri izražavaju zabrinutost za vlastitu kulturu i vrijednosti, ističe voditelj istraživanja Ivan Balabanić.

- Istraživanje također pokazuje da hrvatski građani ne žele imati gotovo nikakve osobne odnose sa stranim radnicima, a što sugerira, dodaje Balabanić, da ih doživljavaju ponajprije kao privremenu radnu snagu, a ne kao potencijalne sugrađane.

- Budući da je integracija dvosmjeran proces u kojem strani radnici trebaju prihvatiti hrvatsku kulturu i vrijednosti, ali i domaće stanovništvo treba pokazati otvorenost prema kulturnoj različitosti stranih radnika, ovi nalazi upućuju na to da će integracija stranih radnika u hrvatsko društvo biti značajan izazov, zaključuje Balabanić.

Ravnateljica Instituta Marina Perić Kaselj naglašava kako su ovakva istraživanja iznimno važna jer omogućuju da rasprave o stranim radnicima u Hrvatskoj temeljimo na provjerenim, empirijskim uvidima, a ne na pretpostavkama ili pojedinačnim dojmovima.

- Sustavno prikupljanje i analiziranje podataka omogućuje donošenje informiranih političkih odluka i izradu strategija koje se temelje na stvarnim trendovima i problemima. Upravo zato smatramo da je kontinuirano praćenje ovog fenomena nužno za učinkovito upravljanje migracijama i razvoj održivih javnih politika, zaključuje Perić Kaselj.