Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Upozorenje
Trećina zaposlenih radi za državu: 'Takav model dugoročno nije održiv'
Hrvatsko gospodarstvo suočeno je s rastućom nesigurnošću, nedostatkom radne snage i sve većim opterećenjem javnog sektora, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca. Unatoč rastu plaća i stabilnim pokazateljima, poslodavci ističu kako trenutačni trendovi, uključujući velik udio zaposlenih u državnom sustavu, predstavljaju ozbiljan izazov za dugoročnu održivost gospodarstva.
Više od 60 posto hrvatskih poduzetnika osjeća nesigurnost zbog niza globalnih i domaćih kriza, istaknula je glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber. Kako je pojasnila, posljednjih pet godina obilježili su pandemija, rat u Ukrajini, energetska kriza i inflacija, što je stvorilo neizvjesno poslovno okruženje.
„Poduzetnici trebaju stabilnost, jasna pravila i dugoročne uvjete kako bi mogli planirati poslovanje. Iako se zasad negativni učinci ne vide jasno u makroekonomskim pokazateljima, oprez je opravdan“, naglasila je Weber za HTV.
Istodobno, Hrvatska i dalje bilježi rast gospodarstva iznad prosjeka Europske unije, no vidljivo je usporavanje na europskoj razini, što dodatno pojačava oprez u poslovnom sektoru.
Nedostatak radne snage i veća uloga stranih radnika
Jedan od ključnih problema hrvatskog gospodarstva ostaje kronični nedostatak radne snage. Poslodavci već godinama pokušavaju nadoknaditi manjak radnika, dijelom zbog iseljavanja, ali i negativnih demografskih trendova.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca podržavaju izmjene Zakona o strancima, koje bi trebale olakšati zapošljavanje i zadržavanje stranih radnika.
„Važno je omogućiti stranim radnicima da između dva zaposlenja imaju razdoblje za pronalazak novog poslodavca. Također, ključna je njihova integracija, uključujući učenje hrvatskog jezika, kako bi mogli dugoročno ostati i napredovati“, poručila je Weber.
Povijesno velike razlike između javnog i privatnog sektora
Rast plaća u Hrvatskoj bio je osobito izražen u javnom sektoru, dok privatni sektor, unatoč naporima, ne može pratiti takav tempo.
„Privatni sektor povećava plaće u skladu s produktivnošću i mogućnostima, ali nema kapaciteta za povećanja kakva su zabilježena u javnom sustavu“, upozorila je Weber u Dnevniku HTV-a, dodajući kako su razlike u plaćama između javnog i privatnog sektora dosegnule više od 30 posto.
Posebno zabrinjava podatak da oko 23 posto zaposlenih radi u javnom i državnom sektoru, dok dodatnih devet posto radi u državnim kompanijama. Time gotovo trećina ukupno zaposlenih prima plaću izravno ili neizravno iz državnog proračuna.
„Svaki treći Hrvat radi za državu, što je dugoročno neodrživo“, istaknula je Weber.
Ograničavanje cijena pogodilo domaće proizvođače
Poslodavci upozoravaju i na negativne posljedice administrativnog ograničavanja cijena, koje je uvedeno kao mjera protiv inflacije. Takve mjere, tvrde, posebno pogađaju domaće proizvođače i obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
„Ograničenje cijena stvara dodatnu nesigurnost i izravno šteti domaćim proizvođačima, osobito u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Dugoročno to može dovesti do povećanja uvoza i smanjenja domaće proizvodnje“, upozorila je Weber.
Dodala je kako građani žele kupovati domaće proizvode, no bez konkurentnih uvjeta domaći proizvođači teško mogu opstati na tržištu.
Održivi rast kao ključ budućnosti
Unatoč izazovima, hrvatsko gospodarstvo zasad pokazuje otpornost. Međutim, poslodavci ističu kako su za dugoročnu stabilnost nužne uravnotežene politike koje će poticati privatni sektor, smanjivati administrativna opterećenja i osigurati održiv odnos između javnog i realnog sektora.
Bez takvih promjena, upozoravaju, Hrvatska bi se mogla suočiti s ozbiljnim gospodarskim ograničenjima u budućnosti.